Foto: Flickr
Radi se o virusnim infekcijama, a svaka komponenta vakcine je brižljivo pripremljena da ne izazove infekciju, već odbrambenu reakciju detetovog organizma (što je suština imunizacije).
- Zašto se daje deci?
Pre uvođenja ove vakcine, ogroman broj dece je oboljevao od navedene tri zarazne bolesti. Morbili spadaju u ozbiljnije bolesti jer može doći do komplikacija ( upale uha, upale pluća ili u najtežim slučajevima upale mozga sa teškom kliničkom slikom i lošom prognozom), pored uobičajene kliničke slike koja obuhvata visoku temperaturu i ospu. Nekome može da zvuči drastično, ali se stvarno umiralo od malih boginja! Zauške su kod jednog broja dece izazivale ozbiljne komplikacije (čak i sterilitet kod muškaraca), a rubeola je jedan od najopasnijih virusa za trudnice i nerođene bebe (naravno, ako je trudnica vakcinisana, ona je zaštićena).
Posle uvođenja ove vakcine, došlo je do neverovatnog smanjenja broja obolelih, kao i komplikacija pomenutih bolesti. Pošto su brojne naučne (epidemiološke) studije potvrdile efikasnost vakcine, ona je postala deo obaveznog programa imunizacije.
- Kada se daje?
Daje se u drugoj godini života (mada ima zemalja gde se ova vakcina daje koji mesec ranije) – dakle, posle prvog rođendana, u periodu izmedju 13-18 meseca. To ne znači da vakcina mora odmah da se da čim dete «zakorači» u drugu godinu života, ali nema potrebe ni da se nepotrebno odlaže. Važno je da dete bude zdravo kada se vakciniše!
- Da li je kasno da se dete vakciniše kasnije – posle treće godine?
Naravno da nije kasno. Ako dete nije dobilo vakcinu u drugoj godini, ona može da se da i kasnije. To, zapravo, nije pravo kašnjenje, jer je imuni (odbrambeni) sistem deteta tada «jači», odnosno sposobniji da razvije adekvatnu reakciju na vakcinu (da se imunizuje). Zato nema dileme. Ukoliko dete nije dobilo vakcinu po kalendaru imunizacije, neka je dobije kasnije! Dete koje primi prvu dozu tek pre polazak u školu treba da primi i drugu dozu posle godinu dana kako bi stvorilo kompletan imunitet.
- Zašto se, onda, svima ne daje kasnije?
Zato što je nepotrebno izlagati dete riziku da dobije neku od pomenutih bolesti PRE nego što se vakciniše. Činjenica je da su te tri bolesti danas retke, ali aktuelne epidemije malih boginja nas podsete da je vakcinacija zaista neophodna. Zbog velikog broja nevakcinisane dece ovom vakcinom moguće su i veće epidemije.
Imam jedno pitanje u vezi morbila. Sin mi je primio vakcinu u prvoj godini. Sada ima 5 godina, au nasem gradu se pojavila epidemija morbila. Da li je on zasticen ili ne do revakcinacije u sedmoj godini ?
Nije 100% zaštita, ali je izuzetno mala šansa da se razboli. Idealno bi bilo da se sad obavi revakcinacija.
Nema žurbe – najbolje na proleće kad prodju jesenje i zimske infekcije
Hvala puno na savetu!!!
Pozdrav!
To tako rade samo Nemci u regularnim okolnostima. U vanrednim epidemiološkim situacijama (kad preti epidemija malih boginja) se ovako radi revakcina.
U ponedeljak NEMA vrtica, to je jasno. Ocigledno su se poklopile virusna infekcija i vakcina i tu se sada ništa ne može uraditi. Vakcina će se sigurno „primiti“!
Apetit je, skoro sigurno, deo iste „priče“ sa prolivom. Najverovatnije se poklopila virusna infekcija („stomačni virus“) sa postvakcinalnom reakcijom, tako da je moguće da je dete malo nervozno zbog vakcine, ali mislim da za sada ipak dominira virusna infekcija, koja je očigledno u prolazu. Budite strpljivi i ovo bi trebalo lepo da se završi.
Moguće je, u narednih 7 do 10 dana očekivati pojavu blagog (prolaznog) osipa po koži kao i blagog uvećanja limfnih čvorova vrata, kao deo produžene postvakcinalne reakcije. To nije za brigu, ali se i NE mora desiti – sve je to individualno i varira od deteta do deteta.