Krize svesti: Kako pomoći detetu koje je izgubilo svest?
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Krize svesti: Kako pomoći detetu koje je izgubilo svest?

23/02/2025
in Hitna stanja, Mališani, Neurologija, Ostale bolesti, Školarci
249

Krize svesti obično predstavljaju zastrašujuće iskustvo za roditelje – većina ima crne misli o epilepsiji, ili „još nekim gorim“ uzrocima gubitka svesti. Srećom, nije tako! Većina dece ne padaju zbog neke teške bolesti mozga ili srca, već se radi o jednom (relativno bezopasnom) fenomenu koji želimo da vam približimo.

krize svesti

Foto: Freepik

To je ono kada dete „kolabira“ – prvo mu se „sloši“, muka mu je, zavrti mu se u glavi i potom padne. Kolaps je malo zastareo termin, ali je i dalje u upotrebi, čak i među lekarima pa ga nećemo odbaciti. Pravilan, medicinski naziv za ove vrste „padanja u nesvest“ je sinkopa.

ZAŠTO DETE „PADA U NESVEST“?

Skoro svakom od nas se, kada naglo ustanemo iz kreveta, zacrni pred očima, a lagana vrtoglavica opominje da se vratimo u horizontalu. Ako se prisetimo detinjstva, vratiće nam se neka od situacija kada nam je „pripalo zlo“: u zagušljivom autobusu, posle vađenja krvi, tokom dugotrajnog stajanja u redu.

Ipak, najveći broj dece ne gubi svest i sećaju se, do detalja, šta se dešavalo. Ako dete zaista gubi svest (pada) po pravilu se ne seća pada, a u sećanju uvek postoji „prazan prostor“ (stručno se naziva amnezija) za sam pad. E, to se, u medicinskom svetu, naziva kriza svesti.

Šta je to sinkopa (ili kolaps)?

Sinkop  nastaje kada detetu ne stiže dovoljno krvi u mozak. Ima mnogo vrsta sinkopa, ali priča koju vam sada pričamo je vezana za „kolapse“ koji se dešavaju u situacijama kada detetu naglo padne krvni (arterijski) pritisak. Kada mozak nema dovoljno krvi u njega ne stiže dovoljno kiseonika i hranjivih materija (pre svega šećera) pa mozak, jednostavno, ne može da radi „kako“ treba. Tada mozak „naredi“ da dete padne. Kada dete dođe u horizontalu, krv se vrati u glavu, mozak dobija dovoljno krvi i svest se brzo vraća, a dete je odmah pribrano, prepoznaje okolinu i lako „dolazi sebi“.

Zašto mozak ne dobija dovoljno krvi kod dece sa sinkopama?

Roditelji treba da znaju da se ne radi o bolesti već o konstitucionalnoj karakteristici. U pitanju je nasledna sklonost ka padu arterijskog pritiska u određenim situacijama. Uvek se nađe neko u porodici (obično mama) ko ima nizak pritisak, pa detetov organizam radi pod nižim arterijskim pritiskom. Kada se takva deca nađu u  okolnostima u kojima pritisak još malo padne – lako gube svest.  Deca koja padaju u nesvest su obično vižljasta, pre mršava nego debela, a veliki broj spada u takozvanu emotivnu decu.

U kom uzrastu nastaju sinkope?

Tipične krize svesti – sinkope pogađaju najčešće decu školskog uzrasta, nešto češće devojčice od dečaka. Sinkope se mogu javiti i kod male (predškolske) dece, ali tada je obavezno da dečji neurolog isključi druge (neurološke) bolesti i stanja koje mogu dovesti do gubitaka svesti.

Koje su to okolnosti u kojim dete pada (ima sinkopu)?

* Važno je znati situacije koje „pogoduju“ nastanku sinkopa. To će pomoći da se prepozna (bezazlena) priroda problema, ali i izbegavaju takve okolnosti u budućnosti, čime se sprečavaju nove krize svesti. Ima ih mnogo, a navešćemo najvažnije:

* Najveći broj dece pada prilkom naglog ustajanja iz kreveta, u jutarnjim satima, pre u toku ili posle posete kupatilu.

* Dugotrajno stajanje – u redu, u horu, na autobuskoj stanici, na sahranama…Sve ovo dovodi do slivanja krvi iz gornjih delova tela, pa tako mozak ostaje bez dovoljne količine kiseonika.

* Deca lakše padaju u zagušljivom ambijentu, kada je temperatura vazduha visoka, ili ako je vlaćnost velika.

* Neretko deca imaju krizu svesti kada dožive neprijatnost (vađenje krvi, zuba, nakon neprijatnih dijagnostičkih procedura) ili ugledaju neki neprijatan prizor  (već miris ambulante može dovesti do pada u nesvest kod veoma „osetljive“ dece)

* Sve ove okolnosti su pogodne za gubitak svesti, a svemu može doprineti „prazan stomak“ – preskakanje obroka, ili nedovoljno uzimanje tečnosti.

* Pacijenti sa povišenom telesnom temperaturom lakše padaju u nesvest jer visoka telesna temperarura širi krvne sudove i „obara“ krvni pritisak.

* Kada deca imaju česte prolive i povraćanja, imaju veliki rizik od gubitka svesti. To je, tako reći, za očekivati, jer u organizmu nema dovoljno tečnosti da se obezbedi adekvatan dotok krvi u mozak.

* Može se desiti, mada ređe, da dete posle naporne fizičke aktivnosti, kada želi da se „izduva“ doživi krizu svesti. To se obično dešava ako dete nije uzelo „pravi“ obrok bar dva sata pre napora, a naročito ako tokom fizičkog napora nije uzelo dovoljno tečnosti.

* Malokrvna (anemična) deca često imaju vrtoglavice i nesvestice, a neretko padaju (imaju sinkope). To je zato što mozak nema dovoljno kiseonika (zbog manjak hemoglobina koji donosi kiseonik tkivima), pa ga i mali pad pritiska „baca u nesvest“.

* Nagli gubitak telesne mase, naročito posle „nemedicinskih“ i nepotrebnih dijeta pogoduje sinkopama. Ovo naročito važi za devojke koje misle da su debele, a zapravo nemaju višak telesne mase.

* Kod devojaka menstrualni ciklus (ali period neposredno pred ciklus) može predisponirati nastanak sinkopa.

Kako izgleda tipična sinkopa?

Ogromna većina (skoro svi) dece ima „uvertiru“ u gubitak svesti. Prvo osete mučninu, vrtoglavicu, oblije ih hladan znoj, zamagli im se pred očima. Ova najava pada u nesvest obično prethodi sinkopi (krizi svesti) pa se stručno i zove presinkopa. Tada je dete ekstremno bledo, belih usnica. Ako neko ne interveniše polaganjem deteta u ležeći položaj uz podizanje nogu iznad nivoa glave,  pad u nesvest je neizbežan.

Dete pada – „skljoka se“ i gubi svest. Pri tom nisu prisutni grčevi ruku i nogu (konvulzije), nema pene na ustima, nema „ukočenog“ pogleda deteta, dete se ne upiški, a sve traje najduže par desetina sekundi.

Posle pada, dete se trenutnio oporavlja, nije zbunjeno i pospano, zna gde se nalazi i odmah uspostavlja dobar kontakt sa uplašenim drugarima (ili  prestravljenim roditeljima).

Šta uraditi da se gubici svesti (sinkope) ne javljaju – kako ih sprečiti?

        

Strana 1 od 3
123Sledeća
Tagovi: glavoboljakolabirakriza svestikrize svestipadanje u nesvestpreporukasinkopavrti se u glavi
ShareTweetSendSendShare
dr Goran Vukomanović
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

dr Goran Vukomanović pedijatar kardiolog

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Medicinski fakultet u Beogradu završio 1991. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1996. godine. Upisao poslediplomske studije iz kardiologije. Magistarsku tezu pod nazivom Neinvazivna procena ventrikularnih ekstrasistola kod dece sa strukturno neoštećenim srcem odbranio 1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Uže oblasti rada i istraživanja su pedijatrijska kardiologija, aritmologija, dečja sportska medicina kao i telemedicina. Šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing Univerzitetske dečje klinike.
Kao (ko)autor učestvovao u izradi preko 140 naučnih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama.
Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska (Prof. dr Wofgang Kiowski) i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD, (Prof. dr Christopher Erickson).
Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Oženjen, otac troje dece.

249

Komentari 249

  1. Avatar photo Nina says:
    pre 8 godina

    Dobar dan,od pre 3 godine padam u nesvest prvi put kada mi se to desilo imala sam 11 godina,sada imam 14.Lezala sam 6 dana u bolnici i niko ne zna sta je.Moj otac je bio prisutan kada sam se zadnji put onesvestila.Rekao je da sam iznenada pala i pocela jako da se tresem,nije mi isla pena na usta,kada sam ustala nisam mogla da stojim na nogama,a majka mi je rekla da sam gledala u nju kada je dosla (jos sam se tresla na podu) ali ja se nicega ne secam.Pre nego sto sam pala zavrtelo mi se u glavi i sve mi je bilo crno.Radila sam EEG i bio je dobar.Radila sam magnetnu rezonansu i sutra ocekujem rezultate.Ako sve bude dobro i ne nadju nista,sta dalje?Imam prevelik strah od pada,bojim se da cu biti negde sama i necu moci da se iskontrolisem.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 8 godina

      Nema dileme – ovo MORA da proceni neurolog! Sa nalazom MR srca da se napravi finalna procena neurologa.

      Odgovori
  2. Avatar photo Majka says:
    pre 9 godina

    Postovani . Imam kcerku od 3 godine,i vec drugi put se desava u razmaku od par mjeseci da je odjednom zaplakala problijedila,podje da pada….sve je to trajalo 20 sek. I odmah je dosla sebi. Ne znam zbog cega je to.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      Skoro sigurno.se radi o bezazlenom zacenjivanju.

      Ipak, ako se ovo učesta – da se obavi pregled kod Vašeg pedijatra.

      Odgovori
  3. Avatar photo Goca says:
    pre 9 godina

    Postovanje. Imam kcerku kojoj je 11 god. Prvu menstruaciju je dobila sa 10 godina, u pocetku, nikako nije prihvatala tu cinjenicu . Bavi se gimnastikom (fizicki je aktivna). U poslednje vreme slabo jede, imunitet joj je oslabio, naglo se razvila! Danas je 1.put pala u nesvest. Naglo je ustala, i samo se opruzila, trajalo je par sec. odmah sam odreagovala tako da, zvala sam je imenom,( mozda nisam bas po pravilima koje sam citala na vasem portalu) glavu sam joj podigla i dete je u bunilu bilo, posle nekoliko sec dosla je sebi!!! Bila je crvena i nije znala sta je snaslo, bas kao i mene. Odmah sam joj dala vode, popila je i bila je vesela.. Nisam naglasila da je dobila juce. Molim Vas da me posavetujete da li krvnu sliku da joj uradim, jer nisam odavno. Hvala.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      Sve ukazuje na BEZAZLENU sinkopu (kolaps= koji je nastao usled naglog pada krvnog pritska (zbog nagle promene položaja tela). Mislim da nema mesta za brigu.

      Odgovori
  4. Avatar photo popovic.anita says:
    pre 9 godina

    Postovani moja cerkica ce sada napuniti 10 godina. Juce se desilo da se zalila na mucninu i onda joj je pao mrak pred ocima. Blaga nesvestica. Ne onesvesti se svesna je svega zna sta se desava ali kaze ne vidi nista samo crno ispred ociju. Prosle godine se to isto desilo kada se tusirala i naglo ustala iz kade. Ja sam kao roditelj prestravljena….. radili smo krvnu sliku pre par meseci bila je odlicna analiza krvi. Molim vas za vase misljenje????

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      Sve ovo ukazuje da se radi o bezazlenom i prolaznom padu krvnog pritiska.

      Redovni obroci, dosta tecnosti i fizićka aktivnost su „mere“ da se ovo reši.

      Odgovori
      • Avatar photo popovic.anita says:
        pre 9 godina

        Hvala najlepse a brzom odgovoru…

        Odgovori
  5. Avatar photo marko says:
    pre 9 godina

    Postovanje. Imamo cerku od pet godina I danas je drugi put pala u nesvest od februara. Obe situacije su bile indenticne. Klecala je na stolici I pocinjala je da jede. Gubila je svest 20-30 sekundi Ioba puta je kolaps predhodila temperatura I jako malo unesene hrane. Samo ovaj put, je izjavila da joj se vrti u glavi. Oba puta je bila jako cutljiva I pospana, dok nije jela, onda bi se potpuno povratila I bila vesela, kao I uvek. Posle prvog kolapsa, radili smo EEG, dva puta u budnom stanju I jednomu spavanju. Sve je bilo u redu, ali nam je receno da opet uradimo kontrolu za 6 meseci, sto je, od pprilike za nedelju, dve. EKG je u redu. Uputili su nas I kod ocnog lekara I rekli su joj da treba da nosi malu dioptriju, ali mi nismo nista preduzeli. Naravno da cemo opet ici na pregled, ali da li nam mozete reci da li da ocekujemo najgore ili ne… naravno, po vasem misljenju, necemo se vezati za to dok se ne obave pregledi… hvala u napred…

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      Naprosto je nemoguće bilo šta preciznije reći bez pregleda i praćenja deteta. Ako neuroloski sve bude kako treba, treba zakazati i obaviti pregled dečjeg kardiologa.

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

lubenica

Da li perete lubenicu pre nego je isečete? Sa dinjom još veći oprez

30/06/2025
Šta uzrokuje grčeve kod moje bebe?

Šta uzrokuje grčeve kod moje bebe?

20/06/2025
adeno virus

Adeno virus – respiratorne ili gastrointestinalne tegobe?

18/06/2025
roditeljstvo

Prva godina roditeljstva u brojevima: 3300 pelena, 6689 fotografija….

17/06/2025
Prikaži još

Vesti

Becutan Talks: Svesno, a ne savršeno roditeljstvo

Istraživanje: Kakav uticaj na zdravlje ima kisela voda

Dečji psihijatar dr Grujičić: Dolaze roditelji i kažu mi, doktore, on ne ispušta telefon. I onda, ja izađem u čekaonicu gde sede mama i ćerka i obe na telefonima

05.jun – Svetski dan zaštite životne sredine

Istraživanje: Šta su deca pretraživala i gledala na mreži ove godine

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora