Aritmije srca kod dece - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Aritmije srca kod dece

04/02/2025
in Kardiologija
243

Aritmije srca se veoma često sreću kod dece. Zapravo možemo reći da svako dete ima aritmiju. Srećom, kod većine dece se radi o aritmijama koje su karakteristika zdravog srca – dakle NISU u pitanju bolesti, već normalna (fiziološka) varijacija srčanog rada.

aritmije srca

Foto: Freepik

Ubrzanje srčanog rada (tahikardija je stručan naziv za ubrzani srčani rad) najčešće NIJE opasno kod dece, ali ima takozvanih patoloških tahikardija koje mogu biti veoma opasne, a koje se ipak veoma retko javljaju. Teško da ima deteta koje se makar jednom nije požalilo na ubrzani srčani rad. Lupanje srca kod dece je veoma česta prateća pojava brojnih bolesti ili stanja koja NISU znak bolesti srca!

Na primer, povišena telesna temperatura UVEK ide sa ubrzanjem srčanog rada, a to je potpuno normalno. Ipak, kod većine roditelja ovaj simptom  izaziva strah i trčanje kod pedijatra. Moramo reći i da većina pedijatara ima strah od tahikardija pa se deca hitno upućuju kod dečjeg kardiologa. Zato smo se odlučili da vam približimo ovaj problem koji, kod ogromne većine dece, i nije bolest!

Koje su normalne vrednosti brzine srčanog rada (srčane frekvence) u mirovanju (u budnom stanju) Brzina srčanog rada se izražava kao broj otkucaja u minuti (srčana frekvenca). Kod odraslih je lako – normalno srce „radi“ od 60 do 100 otkucaja u minutu. Sve preko 100/minuti je tahikardija. Kod dece je malo teže odrediti gornju granicu normalne srčane frekvence, jer ona zavisi od uzrasta (ali i telesne mase i visine).

Što je dete manje, srce normalno brže radi! Postoje detaljne tablice normalnih vrednosti za svaki uzrast, ali je to ipak za doktore. Navešćemo orijentacione vrednosti gornje granice normalne srčane frekvence U MIROVANJU (dakle van aktivnosti ili bolesti) koje mogu roditeljima poslužiti za javljanje lekaru.   Tako, na rođenju je gornja granica oko 220/min, a tokom prve godine se smatra da ne bi trebalo srce da radi brže od 160-180 otkucaja u minutu. Kod predškolaca gornja granica je oko 120/min, a školska deca i adolescenti se „računaju“ kao odrasli, pa je svaka fekvenca preko 100/minuti tahikardija koja treba da se „proveri“ kod pedijatra.

  • Kako roditelji mogu da izmere srčanu frekvencu

Najbolje je da to ne merite! Ali ako se dete često žali na kratke „epizode“ tahikardije bilo bi veoma korisino da se to i izmeri. Najlakše je preko pipanja pulsa neke od arterija.   Na ruci je nadostupnija karotidna arterija na vratu koja se pažljivim pogledom vidi kako pulsira između grkljana i spoljašnjih mišića vrata. To lako možete probati i na sebi i na detetu! Uzmete sat i izbrojite broj otkucaja srca za 15 sekundi. Taj broj (na primer 22) pomnožite sa 4 i dobija se frekvenca srčanog rada u minutu (ovde je to 22 x 4 = 88/min)

  • Koje su situacije kad srce treba brže da radi

Ovo su takozvane fiziološke tahikardije (stručno se naziva sinusna tahikardija) koje treba razlikovati od patoloških koje traže praćenje ili lečenje. Zajednička karakteristika ovih bezopasnih tahikardija je da prestanu kada prestane njihov uzrok.

Strana 1 od 3
123Sledeća
Tagovi: aritmijalupanjesrceubrzan rad srca
ShareTweetSendSendShare
Dr Goran Vukomanović, mr sci. med.
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Dr Goran Vukomanović, mr sci. med. specijalista pedijatrije, magistar kardiologije

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Goran Vukomanović, rođen 17.08.1965. u Beogradu, zaposlen u Univerzitetskoj dečjoj klinici (UDK) u Beogradu, gde je pomoćnik direktora, šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing, predsetnik Etičkog odbora UDK. Završio Medicinski fakultet u Beograd u roku, 28.02.1991. sa srednjom ocenom 9,68. Specijalistčki ispit iz pedijatrije položio 03.07.1996. sa ocenom odličan. Magistarsku tezu (iz kardiologije) pod nazivom NEINVAZIVNA PROCENA VENTRIKULARNIH EKSTRASISTOLA KOD DECE SA STRUKTURNO NEOŠTEĆENIM SRCEM odbranio 25.02.1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uže oblasti rada i istraživanja su opšta pedijatrija, dečja kardiologija - aritmologija, dečja sportska medicina i telemedicina. Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD. Kao (ko)autor učestvovao u izradi brojnih stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama. Autor je poglavlja udžbenikcima za redovne i za poslediplomske studije. Koautor u tri vodiča dobre kliničke prakse: • Nacionalni vodič dobre kliničke prakse: racionalna upotreba antibiotika • Vodič za dijagnostiku i terapiju infekcija gornjeg respiratornog trakta • Vodič za osnovno i specijalizovano zbrinjavanje novorođenčadi Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Glavni i odgovorni urednik stručnog (revijalnog) časopisa “Pedijatar, dijagnostičko-terapijske prepopruke” koji izlazi kvartalno od 2018. godine. Istraživač u međunarodnom (HERIC) projektu u kojem je razvijen novi, inegrativni telemedinski sistem za brzu dijagnostiku srčanih aritmija. • Član Srpskog lekarskog društva, Udruženja kardiologa Srbije, • Generalni sekretar Udruženja pedijatara Srbije. • Stručnjak Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) za procenu dokumentacije o ispitivanju kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti lekova, za oblast pedijatrije i kardiologije. • Stalni član Komisije za stavljanje u promet humanih lekova Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) Dobitnik godišnje nagrade Srpskog lekarskog društva iz fonda Prof. dr S. Kostić. Povodom obeležavanja 76 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dobio plaketu Medicinskog fakulteta. Dobitnik plakete Srpskog lekarskog društva. Nosilac Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena. Oženjen, otac troje dece, deka jedne unuke i jednog unuka.

243

Komentari 243

  1. Fotografija avatara Jaško says:
    pre 10 godina

    Postovani doktore, imam (muško)16 godina i ponekad(skoro veoma rijetko) kao da ubrzano ili sprije kuca srce i to traje sam 1 sekunda, ne znam kako da vam objasnim kao da mijenja ritmus ali me nista ne boli i ne ubada u grudima samo se ja uplasim mnogo.

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Nemojte da „osluškujete“,srce detetu koje NEMA tegoba!

      To naprosto nije Vaš posao i to NE treba da se radi. Svako dete, pa i najzdravije, može da ima nepravilan rad srca, a SAMO dečji kardiolog uz EKG može da napravi.pravu procenu.

      NIŠTA od ovoga što ste opisali NE ukazuke da dete ima neki ozbiljan problem.

      Odgovori
  2. Fotografija avatara Boki says:
    pre 10 godina

    Postovani doktore,
    Kcerka 5 godina i 10 mjeseci. Prije 2 mjeseca imala netipicnu konvulziju. Eeg pokazao da ima naznake epilepsije. Vec 40 dana pije Depakine sirup (2× 150 miligrama dnevno). Danas se pozalila da joj srce jako lupa. Mjerio sam puls i krece se od 100-120. Problem je sto je rad srca veoma neravnomjeran i krene brzo pa uspori. Sve vrijeme dok sam ja slusao je bilo tako. Sta mislite o cemu se radi, da li ima veze sa ovom terapijom za epilepsiju i da li treba da se brinemo?
    Unaprijed hvala

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Ova brzina srčanog rada kod dece ovog uzrasta NE treba da Vas brine.

      Detaljna procena srcanog rada je nemoguća.bez EKG-a, ali ovo zaista ne izgleda kao razlog za brigu.

      Odgovori
      • Fotografija avatara Boki says:
        pre 10 godina

        Mene brine nepravilan rad srca (kuca normalno pa onda ubrza pa se opet vrati u normalu). Tako je bilo svaki put kada sam provjeravao. Da li je to normalno?

        Odgovori
  3. Fotografija avatara Naca says:
    pre 10 godina

    Postovani doktore, mojoj cerki je na siatematskom pregledu radjen ekg i merili su joj pritisak. Pritisak joj je bio 140/80, a puls 100. Nista doktorka nije rekla osim da sledece nedelje ode na kontrolu da se proveri pritisak. Cerka je vidno uplasena i kaze da onog trenutka kad su joj rekli da ce joj meriti pritisak ona mnogo uplasila. Ona ima 13 god. Kada je bila na sistematskom imala je ciklus, i puno je krvarila. Sta vi predlazete? Merila sam joj nakon toga opet pritisak i bio je isti i ona je opet bila prestravljena. Da li je moguce da je to od straha?

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Sve, ali baš sve ukazuje da se radi o stresu – strahu! Tada srce nornalno radi brže, a pritisak moze da poraste

      Odgovori
      • Fotografija avatara Naca says:
        pre 10 godina

        Hvala vam na odgovoru!

        Odgovori
  4. Fotografija avatara jure says:
    pre 10 godina

    Imam 13 godina i srce mi brzo lupa izmjerio dam tlak i imao sam 118 i osjecam bol u grudima sta da radim jeli to ppano hvala

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Ne izgleda da je bilo šta ozbiljno, ali se bez pregleda ne može napraviti prava procena.

      Odgovori
  5. Fotografija avatara Dženana says:
    pre 10 godina

    Poštovani, imam sina od tri godine, sasvim zdrav, veseo, aktivan, bez ikakvih zdravstvenih problema. Ono sto mene brine je to sto mu srce brzo kuca, cak i dok spava i miruje. Sitnije je građe. Imam li razloga za zabrinutost? Hvala

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      To se bez pregleda naprosto ne može ispravno proceniti.

      Po Vasem opisu se NE čini da postoji neki ozbiljan problem.

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

izbirljivost

Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

30/10/2026
tik tok

Jedna beogradska škola upozorila je roditelje na opasnost TikTok izazova

29/10/2026
pelene

Kada je pravo vreme za odvikavanje deteta od pelena?

27/10/2026
govor

“Reči sa greškom” kao pokazatelji pravilnog razvoja govora: pasovi laju, mali zecovi spavaju…

26/10/2026
Prikaži još

Vesti

Druga trudnoća: simptomi, razlike u odnosu na prvu i šta očekivati

Nije vam stigao poziv za glasanje? Evo šta treba da uradite

Roditelji imaju pravo na povrat novca ako se dete razboli na rekreativnoj

Kad dijabetes uđe u pubertet – razgovor o pitanjima koja odrastanje donosi 

Mladi plaćaju bakama da mogu da dođu kod njih

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2026.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora