Aritmije srca kod dece

Srčane aritmije se veoma često sreću kod dece. Zapravo možemo reći da svako dete ima aritmiju. Srećom, kod većine dece se radi o aritmijama koje su karakteristika zdravog srca – dakle NISU u pitanju bolesti, već normalna (fiziološka) varijacija srčanog rada.

Foto: Flickr

Ubrzanje srčanog rada (tahikardija je stručan naziv za ubrzani srčani rad) najčešće NIJE opasno kod dece, ali ima takozvanih patoloških tahikardija koje mogu biti veoma opasne, a koje se ipak veoma retko javljaju. Teško da ima deteta koje se makar jednom nije požalilo na ubrzani srčani rad. Lupanje srca kod dece je veoma česta prateća pojava brojnih bolesti ili stanja koja NISU znak bolesti srca!

Na primer, povišena telesna temperatura UVEK ide sa ubrzanjem srčanog rada, a to je potpuno normalno. Ipak, kod većine roditelja ovaj simptom  izaziva strah i trčanje kod pedijatra. Moramo reći i da većina pedijatara ima strah od tahikardija pa se deca hitno upućuju kod dečjeg kardiologa. Zato smo se odlučili da vam približimo ovaj problem koji, kod ogromne većine dece, i nije bolest!

Koje su normalne vrednosti brzine srčanog rada (srčane frekvence) u mirovanju (u budnom stanju) Brzina srčanog rada se izražava kao broj otkucaja u minuti (srčana frekvenca). Kod odraslih je lako – normalno srce “radi” od 60 do 100 otkucaja u minutu. Sve preko 100/minuti je tahikardija. Kod dece je malo teže odrediti gornju granicu normalne srčane frekvence, jer ona zavisi od uzrasta (ali i telesne mase i visine).

Što je dete manje, srce normalno brže radi! Postoje detaljne tablice normalnih vrednosti za svaki uzrast, ali je to ipak za doktore. Navešćemo orijentacione vrednosti gornje granice normalne srčane frekvence U MIROVANJU (dakle van aktivnosti ili bolesti) koje mogu roditeljima poslužiti za javljanje lekaru.   Tako, na rođenju je gornja granica oko 220/min, a tokom prve godine se smatra da ne bi trebalo srce da radi brže od 160-180 otkucaja u minutu. Kod predškolaca gornja granica je oko 120/min, a školska deca i adolescenti se “računaju” kao odrasli, pa je svaka fekvenca preko 100/minuti tahikardija koja treba da se “proveri” kod pedijatra.

  • Kako roditelji mogu da izmere srčanu frekvencu

Najbolje je da to ne merite! Ali ako se dete često žali na kratke “epizode” tahikardije bilo bi veoma korisino da se to i izmeri. Najlakše je preko pipanja pulsa neke od arterija.   Na ruci je nadostupnija karotidna arterija na vratu koja se pažljivim pogledom vidi kako pulsira između grkljana i spoljašnjih mišića vrata. To lako možete probati i na sebi i na detetu! Uzmete sat i izbrojite broj otkucaja srca za 15 sekundi. Taj broj (na primer 22) pomnožite sa 4 i dobija se frekvenca srčanog rada u minutu (ovde je to 22 x 4 = 88/min)

  • Koje su situacije kad srce treba brže da radi

Ovo su takozvane fiziološke tahikardije (stručno se naziva sinusna tahikardija) koje treba razlikovati od patoloških koje traže praćenje ili lečenje. Zajednička karakteristika ovih bezopasnih tahikardija je da prestanu kada prestane njihov uzrok.

Podeli:

Komentari

  1. eLENA says:

    Hmm pa isto eto i ja, bol u srcu pri fizicka aktivnost trcenje ali srcu ! nije to neki bol ali stezanje nmg opisat,nema nista osim stezanje i onda prodje za 20-10 sec i nista , opet radim sta moze bit ovo ? imam 17 ipo godina

  2. Maca says:

    Imam 18 god, sta je sinus rhyttm and sinus arithmya ? na ekg

  3. Maca says:

    Inc, danas sam dosao trening teretanu i puls mi je bio 96 bez nikakvi simptoma znaci puls nakon treninga 96 jel ovo ozbilno

  4. Stefy says:

    Pre jedno mesec dana me je nesto probadalo u predelu srca (kada udahnem) i nisam mogao da udahnem punim plucima,sada mogu to da uradim,ponekad osetim cudan osecaj kod srca kao da preskoci to traje nekih 5-10 sec(kada mirujem) i prestane i sve normalno,kada se bavim fizickom aktivnoscu normalno je sve mozda se desi nekada isto ali msm da nema veze sa aktivnoscu.Imam 17 god,da li je to normalno?Musko sam.

    • MojPedijatar says:

      Ove tegobe NE ukazuju na bilo kakav ozbiljan – NAPOTIV, sve ukazuje da se radi o bezazlenim smetnjama kojima NE treba pridavati značaj.

  5. jelena says:

    devojcica od 6 godina,radela EKG i nalaz je:Bez tegoba od strane KVS-a
    Cor Ritam nepravilan po tipu prevremenih udara,tonovi jasni,sumovi se ne cuju.
    EHO srca:Situs solitus.Venske drenaze uredne.IAS intaktan.AV sklad.AV valvule uredne morfologije,pokreta i protoka.Leva komora normalnih dimenzija i kontraktilnosti.LVD 30 mm,FS 47%,IVS 5,6mm ,zz 6 mm,IVS ocuvanog integriteta.Krvni sudovi na bazi srca,normalne morfologije i brzine protoka.Ao luk levi bez anomalija.UZ srca nalaz uredan.
    Nalaz holtlera: Osim cestih VES (IZOLOVANE,monomorfne) KOJE SE NE gube pri dostizanju max SF nisu registrovani drugi poremecaji i repolarizacije

    • MojPedijatar says:

      Bez pregleda deteta NEMA prave peocene!

      • jelena says:

        Sta znaci ovo osim cestih VES, molim vas objasnite mi jer ovaj doktor nista nije hteo da mi objasni, samo napisao izvestaj I reko dodjite za mesec dana.da li je to opasno za dete?njen pedijatar kaze da nije nista strasno. ..molim vas odgovorite mi

        • MojPedijatar says:

          Bez pregelda deteta se NE MOŽE procenjivati poremećaj srčanog ritma!

          Ništa NE ukazuje da postoji neki ozbiljan problem.

  6. Jelena says:

    Postovanje,
    Beba deset ipo meseci. Rodjen sa srcanom manom transpozicija glavnih aorti. Operisan, bez lekova trenutno.
    Kada spava puls mu je oko 90,a kada pije mleko, vodu na flašicu puls mu bude i do 140. Da li je to zabrinjavajuće?
    Da napomenem da se to kod njega ne primeti, nije zadihan, ne znoji se, ne primecuje se da se zamara…
    Hvala

  7. zoranpetrovic says:

    dete mi ima 13 godina i do sada je lezala 3 puta na decijoj klinici zbog tahikardije koja ide od 140 do 160 doktori koji su lecili moje dete i kazu da je to normalno i da oni reaguju kada je vise od 180 mom detetu je sve losije hitns pomoc dolazi i odmah vode dete u bolnicu iz bolnice mi dete nakon 12 dana otpuste bez terapije tako da vas molim za vase misljenje i sta dalje smojim detetom

    • MojPedijatar says:

      Da se uradi Holter i test opterećenj, a NAIVAŽNIJE je da se TADA – kad srce radi brzo, uradi EKG. To je put da se ovo reši.

Strana 11 od 17<<<910111213>>>

Ostavite komentar (Vaša mail adresa neće biti objavljena)

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Molimo Vas za pitanja pedijatru umesto Komentara koristite našu kontakt formu PITAJTE PEDIJATRA