Tajna samokontrole -“marshmallow“ eksperiment 40 godina kasnije - Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Tajna samokontrole -“marshmallow“ eksperiment 40 godina kasnije

25/06/2014
in Vesti
0

U čemu je tajna dobrog uspeha u školi? Urođena inteligencija? Dugotrajna pažnja? Upornost?

Studije pokazuju da najveći doprinos uspehu može dati nešto tako jednostavno kao što je posedovanje dobre samokontrole.

Mnogima je poznat legendarni „marshmallow“ eksperiment (eksperiment s poslasticom od belog sleza).

U kasnim 1960-im i ranim 1970-im Walter Mischel sa Stanford Univerziteta izvodio je upravo ovakav eksperiment sa više od 500 dece iz vrtića. Postavio bi poslasticu pred četvorogodišnjake i rekao im da mogu da je pojedu odmah ili da sačekaju 15 minuta pa će dobiti još jednu. Manje od jedne trećine je bilo sposobno da sačeka dve poslastice. U uzrastu od 4 godine oni nisu razvili sposobnost da odlože zadovoljenje ovakvih izazovnih zahteva. Eksperiment sa slatkišem dao je fascinantne uvide u unutrašnje funkcionisanje motivacije i zadovoljstva i tome kako ovo dvoje doprinose budućem uspehu u školi i životu.

Tajna samokontrole -“marshmallow“ eksperiment 40 godina kasnije

Naučnici su nastavili istraživanje sa podgrupom od 60 učesnika koji se nalaze sada u svojim 40-im godinama čiji je nivo samokontrole ostao stabilan od detinjstva pa do odraslog doba. Studija je pokazala da deca koja su prilikom eksperimenta bila u stanju da se odupru slatkišu, bila više u stanju da se odupru psihoaktivnim supstancama, da održe telesnu težinu, ali što je veoma važno – u poređenju sa decom koja su pojela slatkiš ne čekajući ni minut, oni su uspešnije odlagali zadovoljstvo i imala bolji uspeh u školi.

Da li je moguće razviti tehnike koje pomažu da se poboljša samokontrola?

Obzirom da je dokazana veza između samokontrole i životnog uspeha postavlja se pitanje: da li je moguće razviti tehnike koje pomažu da se poboljša samokontrola, te možemo li ojačati sposobnost racionalne strane da pobedi impulsivnu? S tim ciljem provedena su nova istraživanja. Da bi mogli da izvlače bilo kakve zaključke, istraživači su, pre svega, morali da provere: da li deca, koja nisu mogla sačekati da dobiju nagradu, pokazuju nemogućnost samokontrole i u odraslom dobu i da li je njihova samodisciplina neuspela samo u određenim, emocionalno nabijenim slučajevima, te da li postoji razlika u moždanoj aktivnosti između onih koji su pokazivali veći i onih koji su pokazivali manji stepen samokontrole.

Samokontrola je rezultat procesa u dva dela mozga

Skenirali su mozak ispitanika dok su vršeni eksperimenti. Kako se ispostavilo samokontrola je rezultat procesa u dva dela mozga. Naše racionalne misli, kao što su:“ Ako sačekam dobiću drugi slatkiš“- zauzimaju mesto u predfrontalnom korteksu, povezanim sa kontrolom ponašanja i taj deo je bio više aktivan tokom eksprimenta kod osoba koje su pokazivale dobru samokontrolu (naročito kod zadataka koji su bili emocionalno nabijeni). Više hitne odluke kao što su: „Poslastica izgleda meka, slatka i ukusna i ja je zaista želim… Odmah sada!“ – su locirane u dubljem, više primitivnom delu mozga, povezanim sa zadovoljstvom i željom i tu je zabeležena veća aktivnost kod pojedinaca koji su imali problema sa samokontrolom. Istraživanja su pokazala da racionalne misli često bivaju izbačene iz koloseka od strane primitivnih sistema u mozgu što nije iznenađenje imajući u vidu značaj ovih sistema za preživljvanje tokom eona.

Može se reći da oni sa visokom samokontrolom imaju bolje mentalne kočnice, a oni sa niskom imaju bolje motore. Niska samokontrola nije sklona da aktivira prefrontalni korteks koji aktivira kognitivne sisteme koji kontrolišu funkcije kao što su: planiranje, rešavanje problema, radne memorije i rasuđivanje.

Pogledajte kroz kakve muke prolaze ova slatka dečica! Nama je to možda smešno….

Izlaganje „vrućim“ emotivnim signalima

Ali utvrđeno je da se razlike u funkcionisanju mozga pojavljuju samo onda kada su osobe tokom eksperimenta bile izložene„vrućim“ emotivnim signalima, ali ne i onda kada eksperimenti takve signale nisu uopšte sadržali. To pokazuje da se niska samokontrola ne može smatrati generalnom karakteristikom nekog pojedinca, nego se pojavljuje samo prilikom izlaganja određenim emocionalnim iskušenjima.

Strana 1 od 2
12Sledeća
Tagovi: samokontrolastrpljenjeučenje
ShareTweetSendSendShare
0

Komentari 0

Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

hiperaktivnost

Šta nikada ne treba reći hiperaktivnom detetu

22/05/2025
virus

Dete je krenulo u kolektiv a od tada i roditelji dobijaju svaki virus- kako možemo da pomognemo da roditelji što pre ozdrave?

19/05/2025
slatkiše

Deca često konzumiraju veće količine bojene hrane kroz slatkiše, sokove, grickalice i žitarice

19/05/2025
kretanje

Smernice za kretanje, sedenje i san dece mlađe od 5 godina

15/05/2025
Prikaži još

Vesti

Država namerava da uvede nacionalne udžbenike

Međunarodni dan biološke raznovrsnosti 2025.godine

Bil Gejts: Moja deca nisu dobila mobilne telefone do 14. godine

Održiva poljoprivreda: Negovanje zelenije budućnosti

Smernice za kretanje, sedenje i san dece mlađe od 5 godina

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora