Roditeljska dilema: Koje mleko dati detetu posle prestanka dojenja?
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Roditeljska dilema: Koje mleko dati detetu posle prestanka dojenja?

23/05/2023
in Ishrana
0

Šta da se radi kada se period dojenja završi – jeste jedna od najčešćih dilema: da li beba po prestanku dojenja treba da uzima mlečnu formulu ili odmah da započne sa unošenjem kravljeg mleka.

Foto: Canva

Majčino mleko je NESUMNJIVO najbolje za bebu!
Korisni efekti dojenja na zdravlje (neposredne – dok majka doji, kao i udaljene – decenijama posle završetka dojenja) su potvrdila i potvrđuju brojna istraživanja. Svaki gutljaj majčinog mleka je dragocen za bebu, pa bi bilo dobro da majka doji bebu bar do kraja prve godine života. Ukoliko majka ima dovoljno mleka, većina pedijatara i nutricionista i ohrabruje dojenje i tokom druge godine života, ali je kod većine beba upravo druga godina period kada dojenje završava.

Šta da se radi kada se period dojenja završi – jeste jedna od najčešćih dilema: da li beba po prestanku dojenja treba da uzima mlečnu formulu ili odmah da započne sa unošenjem kravljeg mleka.

Evo šest činjenica koje potkrepljuju preporuku ogromne većine pedijatara da je kvalitetna mlečna formula bolji izbor za bebu u drugoj godini života od kravljeg mleka:

1. Kravlje mleko sadrži previše neadekvatnih mlečnih proteina
Kravlje mleko sadrži daleko više proteina od bebinih potreba, a brojna medicinska istraživanja su jasno pokazala da višak proteina povećavaju rizik od gojaznosti!

Kravlje mleko sadrži mlečne proteine koji imaju veliki alergijski potencijal, pa je i verovatnoća za nastanak alergije na kravlje mleko veća.

Mlečna formula sadrži proteine koji su prilagođeni (adaptirani) za bebe u drugoj godini života, pa su bezbednije od običnog kravljeg mleka!

2. Kravlje mleko sadrži previše mineralnih soli, a nema dovoljno gvožđa

Kravlje mleko sadrži visoke koncetracije mineralnih soli (sulfate, fosfate…) koje u crevima ometaju iskorišćavanje gvožđa iz mesa i žumanca, što može izazvati malokrvnost (sideropenijsku anemiju). Previše mineralnih soli opterećuju bebine bubrege koji moraju da se “pomuče” da ih eliminišu iz organizma.

Kvalitetna mlečna formula sadrži optimalnu koncetraciju mineralnih materija (kacijuma, magnezijuma, kalijuma…) koje NE mogu ugroziti zrdravlje deteta, a sadrže i dodato gvožđe, pa se tako sprečava nastanak anemije. Količina kalciuma i fosfata (uz dodati vitamin D3) obezbeđuju formiranje i rast zdravih kostiju, a cink je važan (pored ostalih funkcija) i za zdrav imunitet. Tu je i jod bez koga nema zdrave funkcije štitne žlezde.

3. Kravlje mleko nema dovoljno vitamina

Vitamin A, vitamini B kompleksa, vitamin C i vitamin D3; vitamin E, kao i folna kiselina su izuzetno važni za zdravlje deteta, kvalitetna formula ih sadrži, a u kravljem mleku i nema uopšte, ili ih ima zanemarljivo malo!

4. Kravlje mleko nema dovoljno važnih masnih kiselina
Izuzetno važne (stručno se zovu esencijalne) nezasićene masne kiseline su neophodne za pravilan razvoj mozga i nervnog sistema u celini, ali i srca i krvnih sudova. Naročito su važne omega 3, kao i omega 6 masne kiseline. Prednost kvailtetne mlečne formule (u poređenju sa kravljim mlekom) NIJE samo u količini, već i međusobnom odnosu pomenutih omega 3 i omega 6 nezasićenih masnih kiselina, koji je od ogromnog značaja za zdravlje.

Za razvoj mozga, ali i i svih ostalih ćelija i tkiva je veoma važan holin, koji se takođe nalazi u kvalitetnoj formuli.

5. U kravljem mleku nema PREbiotika i POSTbiotika koji su od izuzetnog značaja za zdravlje bebe
Majčino mleko obezbeđuje naseljavanja (kolonizaciju) bifidobakterija u crevima bebe, koje su izuzetno važne za zdravo varenje, ali i za izgradnju zdavog imuniteta. Da bi se ove korisne bakterije razmnožavale u bebinim crevima i posle prekida dojenja, neophodni su PREbiotici kojih NEMA u kravlje mleku!

Vrhunska mlečna formula sadrži prebiotsku mešavinu galakto i frukto – oligosaharida uz polinezasićene masne kiseline dugog lanca, kao i POSTbitik koji je dobijen jedinstvenim – inovativnim postupkom!

Postbiotici se stvaraju u crevima kao rezultat fermentacije prebiotika, a taj proces “sprovode” pojedini sojevi dobrih crevnih bakterija.

Najnovija istraživanja su pokazala da su POSTbiotici izuzetno važni za zdravlje beba i dece pošto imaju brojne korisne efekte: od jačanja crevne barijere, izgradnje zdravog imuniteta, a imaju i izuzetno važan antizapaljenski efekat.

6. Prikupljanje mleka, proizvodnja i distribucija kvalitetnih mlečnih formula je strogo kontrolisani proces

Na kraju treba istaći da vrhunske mlečne formule su rezultat višedecenijskog razvoja stručnih timova i dobijaju se najsavremenijim tehnološkim procesima.

BEZBEDNOST složenog procesa prikupljanja, i transporta mleka, kao i samog procesa proizvodnje, a potom i distribucije formula je na prvom mestu, a kontrola kvaliteta je praktično kontinuiran proces.

Strogi kriterijumi propisani od evropskih regulatornih tela moraju (EFSA-e: European Food Safety Authority) biti zadovoljeni, što doprinosi bezbednosti kvalitetne mlečne formule.

Unapređenja sastava kvalitetne mlečne formule je zadatak stručnog tima koji prati savremena istraživanja i medicinske studije, pa je ovaj aspekt svakako velika prednost u odnosu na kravlje mleko.

Tagovi: bebabenefitidetedojenjegvoždje u mlekukravlje mlekomajčino mlekomlečna formulamlečni proteini
ShareTweetSendSendShare
Dr Goran Vukomanović, mr sci. med.
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Dr Goran Vukomanović, mr sci. med. specijalista pedijatrije, magistar kardiologije

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Goran Vukomanović, rođen 17.08.1965. u Beogradu, zaposlen u Univerzitetskoj dečjoj klinici (UDK) u Beogradu, gde je pomoćnik direktora, šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing, predsetnik Etičkog odbora UDK. Završio Medicinski fakultet u Beograd u roku, 28.02.1991. sa srednjom ocenom 9,68. Specijalistčki ispit iz pedijatrije položio 03.07.1996. sa ocenom odličan. Magistarsku tezu (iz kardiologije) pod nazivom NEINVAZIVNA PROCENA VENTRIKULARNIH EKSTRASISTOLA KOD DECE SA STRUKTURNO NEOŠTEĆENIM SRCEM odbranio 25.02.1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uže oblasti rada i istraživanja su opšta pedijatrija, dečja kardiologija - aritmologija, dečja sportska medicina i telemedicina. Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD. Kao (ko)autor učestvovao u izradi brojnih stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama. Autor je poglavlja udžbenikcima za redovne i za poslediplomske studije. Koautor u tri vodiča dobre kliničke prakse: • Nacionalni vodič dobre kliničke prakse: racionalna upotreba antibiotika • Vodič za dijagnostiku i terapiju infekcija gornjeg respiratornog trakta • Vodič za osnovno i specijalizovano zbrinjavanje novorođenčadi Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Glavni i odgovorni urednik stručnog (revijalnog) časopisa “Pedijatar, dijagnostičko-terapijske prepopruke” koji izlazi kvartalno od 2018. godine. Istraživač u međunarodnom (HERIC) projektu u kojem je razvijen novi, inegrativni telemedinski sistem za brzu dijagnostiku srčanih aritmija. • Član Srpskog lekarskog društva, Udruženja kardiologa Srbije, • Generalni sekretar Udruženja pedijatara Srbije. • Stručnjak Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) za procenu dokumentacije o ispitivanju kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti lekova, za oblast pedijatrije i kardiologije. • Stalni član Komisije za stavljanje u promet humanih lekova Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) Dobitnik godišnje nagrade Srpskog lekarskog društva iz fonda Prof. dr S. Kostić. Povodom obeležavanja 76 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dobio plaketu Medicinskog fakulteta. Dobitnik plakete Srpskog lekarskog društva. Nosilac Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena. Oženjen, otac troje dece, deka jedne unuke i jednog unuka.

0

Komentari 0

Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

samopoštovanje

Kako da dete izgradi zdrav odnos prema sebi, bez poređenja sa drugima

02/11/2026
izbirljivost

Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

30/10/2026
tik tok

Jedna beogradska škola upozorila je roditelje na opasnost TikTok izazova

29/10/2026
pelene

Kada je pravo vreme za odvikavanje deteta od pelena?

27/10/2026
Prikaži još

Vesti

Druga trudnoća: simptomi, razlike u odnosu na prvu i šta očekivati

Nije vam stigao poziv za glasanje? Evo šta treba da uradite

Roditelji imaju pravo na povrat novca ako se dete razboli na rekreativnoj

Kad dijabetes uđe u pubertet – razgovor o pitanjima koja odrastanje donosi 

Mladi plaćaju bakama da mogu da dođu kod njih

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2026.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora