Krize svesti: Kako pomoći detetu koje je izgubilo svest?
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Krize svesti: Kako pomoći detetu koje je izgubilo svest?

23/02/2025
in Hitna stanja, Mališani, Neurologija, Ostale bolesti, Školarci
249

Krize svesti obično predstavljaju zastrašujuće iskustvo za roditelje – većina ima crne misli o epilepsiji, ili „još nekim gorim“ uzrocima gubitka svesti. Srećom, nije tako! Većina dece ne padaju zbog neke teške bolesti mozga ili srca, već se radi o jednom (relativno bezopasnom) fenomenu koji želimo da vam približimo.

krize svesti

Foto: Freepik

To je ono kada dete „kolabira“ – prvo mu se „sloši“, muka mu je, zavrti mu se u glavi i potom padne. Kolaps je malo zastareo termin, ali je i dalje u upotrebi, čak i među lekarima pa ga nećemo odbaciti. Pravilan, medicinski naziv za ove vrste „padanja u nesvest“ je sinkopa.

ZAŠTO DETE „PADA U NESVEST“?

Skoro svakom od nas se, kada naglo ustanemo iz kreveta, zacrni pred očima, a lagana vrtoglavica opominje da se vratimo u horizontalu. Ako se prisetimo detinjstva, vratiće nam se neka od situacija kada nam je „pripalo zlo“: u zagušljivom autobusu, posle vađenja krvi, tokom dugotrajnog stajanja u redu.

Ipak, najveći broj dece ne gubi svest i sećaju se, do detalja, šta se dešavalo. Ako dete zaista gubi svest (pada) po pravilu se ne seća pada, a u sećanju uvek postoji „prazan prostor“ (stručno se naziva amnezija) za sam pad. E, to se, u medicinskom svetu, naziva kriza svesti.

Šta je to sinkopa (ili kolaps)?

Sinkop  nastaje kada detetu ne stiže dovoljno krvi u mozak. Ima mnogo vrsta sinkopa, ali priča koju vam sada pričamo je vezana za „kolapse“ koji se dešavaju u situacijama kada detetu naglo padne krvni (arterijski) pritisak. Kada mozak nema dovoljno krvi u njega ne stiže dovoljno kiseonika i hranjivih materija (pre svega šećera) pa mozak, jednostavno, ne može da radi „kako“ treba. Tada mozak „naredi“ da dete padne. Kada dete dođe u horizontalu, krv se vrati u glavu, mozak dobija dovoljno krvi i svest se brzo vraća, a dete je odmah pribrano, prepoznaje okolinu i lako „dolazi sebi“.

Zašto mozak ne dobija dovoljno krvi kod dece sa sinkopama?

Roditelji treba da znaju da se ne radi o bolesti već o konstitucionalnoj karakteristici. U pitanju je nasledna sklonost ka padu arterijskog pritiska u određenim situacijama. Uvek se nađe neko u porodici (obično mama) ko ima nizak pritisak, pa detetov organizam radi pod nižim arterijskim pritiskom. Kada se takva deca nađu u  okolnostima u kojima pritisak još malo padne – lako gube svest.  Deca koja padaju u nesvest su obično vižljasta, pre mršava nego debela, a veliki broj spada u takozvanu emotivnu decu.

U kom uzrastu nastaju sinkope?

Tipične krize svesti – sinkope pogađaju najčešće decu školskog uzrasta, nešto češće devojčice od dečaka. Sinkope se mogu javiti i kod male (predškolske) dece, ali tada je obavezno da dečji neurolog isključi druge (neurološke) bolesti i stanja koje mogu dovesti do gubitaka svesti.

Koje su to okolnosti u kojim dete pada (ima sinkopu)?

* Važno je znati situacije koje „pogoduju“ nastanku sinkopa. To će pomoći da se prepozna (bezazlena) priroda problema, ali i izbegavaju takve okolnosti u budućnosti, čime se sprečavaju nove krize svesti. Ima ih mnogo, a navešćemo najvažnije:

* Najveći broj dece pada prilkom naglog ustajanja iz kreveta, u jutarnjim satima, pre u toku ili posle posete kupatilu.

* Dugotrajno stajanje – u redu, u horu, na autobuskoj stanici, na sahranama…Sve ovo dovodi do slivanja krvi iz gornjih delova tela, pa tako mozak ostaje bez dovoljne količine kiseonika.

* Deca lakše padaju u zagušljivom ambijentu, kada je temperatura vazduha visoka, ili ako je vlaćnost velika.

* Neretko deca imaju krizu svesti kada dožive neprijatnost (vađenje krvi, zuba, nakon neprijatnih dijagnostičkih procedura) ili ugledaju neki neprijatan prizor  (već miris ambulante može dovesti do pada u nesvest kod veoma „osetljive“ dece)

* Sve ove okolnosti su pogodne za gubitak svesti, a svemu može doprineti „prazan stomak“ – preskakanje obroka, ili nedovoljno uzimanje tečnosti.

* Pacijenti sa povišenom telesnom temperaturom lakše padaju u nesvest jer visoka telesna temperarura širi krvne sudove i „obara“ krvni pritisak.

* Kada deca imaju česte prolive i povraćanja, imaju veliki rizik od gubitka svesti. To je, tako reći, za očekivati, jer u organizmu nema dovoljno tečnosti da se obezbedi adekvatan dotok krvi u mozak.

* Može se desiti, mada ređe, da dete posle naporne fizičke aktivnosti, kada želi da se „izduva“ doživi krizu svesti. To se obično dešava ako dete nije uzelo „pravi“ obrok bar dva sata pre napora, a naročito ako tokom fizičkog napora nije uzelo dovoljno tečnosti.

* Malokrvna (anemična) deca često imaju vrtoglavice i nesvestice, a neretko padaju (imaju sinkope). To je zato što mozak nema dovoljno kiseonika (zbog manjak hemoglobina koji donosi kiseonik tkivima), pa ga i mali pad pritiska „baca u nesvest“.

* Nagli gubitak telesne mase, naročito posle „nemedicinskih“ i nepotrebnih dijeta pogoduje sinkopama. Ovo naročito važi za devojke koje misle da su debele, a zapravo nemaju višak telesne mase.

* Kod devojaka menstrualni ciklus (ali period neposredno pred ciklus) može predisponirati nastanak sinkopa.

Kako izgleda tipična sinkopa?

Ogromna većina (skoro svi) dece ima „uvertiru“ u gubitak svesti. Prvo osete mučninu, vrtoglavicu, oblije ih hladan znoj, zamagli im se pred očima. Ova najava pada u nesvest obično prethodi sinkopi (krizi svesti) pa se stručno i zove presinkopa. Tada je dete ekstremno bledo, belih usnica. Ako neko ne interveniše polaganjem deteta u ležeći položaj uz podizanje nogu iznad nivoa glave,  pad u nesvest je neizbežan.

Dete pada – „skljoka se“ i gubi svest. Pri tom nisu prisutni grčevi ruku i nogu (konvulzije), nema pene na ustima, nema „ukočenog“ pogleda deteta, dete se ne upiški, a sve traje najduže par desetina sekundi.

Posle pada, dete se trenutnio oporavlja, nije zbunjeno i pospano, zna gde se nalazi i odmah uspostavlja dobar kontakt sa uplašenim drugarima (ili  prestravljenim roditeljima).

Šta uraditi da se gubici svesti (sinkope) ne javljaju – kako ih sprečiti?

        

Strana 1 od 3
123Sledeća
Tagovi: glavoboljakolabirakriza svestikrize svestipadanje u nesvestpreporukasinkopavrti se u glavi
ShareTweetSendSendShare
dr Goran Vukomanović
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

dr Goran Vukomanović pedijatar kardiolog

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Medicinski fakultet u Beogradu završio 1991. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1996. godine. Upisao poslediplomske studije iz kardiologije. Magistarsku tezu pod nazivom Neinvazivna procena ventrikularnih ekstrasistola kod dece sa strukturno neoštećenim srcem odbranio 1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Uže oblasti rada i istraživanja su pedijatrijska kardiologija, aritmologija, dečja sportska medicina kao i telemedicina. Šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing Univerzitetske dečje klinike.
Kao (ko)autor učestvovao u izradi preko 140 naučnih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama.
Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska (Prof. dr Wofgang Kiowski) i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD, (Prof. dr Christopher Erickson).
Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Oženjen, otac troje dece.

249

Komentari 249

  1. Avatar photo Marija says:
    pre 10 godina

    Postovani,
    Moja devojvica ima 5 godin. i juce u igri je povukla.tesku drvenu.stolicu na sebe padajuci tako.na.ledja sa sve stolicom.udarila.je glavom u ceoni deo,ja sam skocila I vrisnula kada sam je uzela u naricje imala je ukocen pogled i ispustala je krike,nije joj.isla. pena na usta,kada je dosla sebi.posle par min upiskila.se,bili smo.u hitnojj,uradjen joj je snimak.glave,dr kaze da nema fizickih ostecenja i poslao nas je da se javimo.svom.pedojatru,uz napomenu.da je pre 2 godine imala.konvuluije usled dobijanja varicele.i.temperature,i moram.napomenuti.da.je jako.osetljiva.na.bol,svaki.put pobledi.i.kao.da.pocne.da.gubi svest.
    Molim,za vas savet,
    Unapred zahvalanA

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Prvi naredni korak je pregled neurologa i EEG. pregled.

      Potom toga, dete treba da vidi i dečji kardiolog i da se uradi EKG.

      Posle ovih pregleda će sve biti mnogo jasnije.

      Odgovori
  2. Avatar photo jelena says:
    pre 10 godina

    Zdravo,moje dete je imalo dve godine kada mu se dogodila kriza svesti. Isli smo u setnju i kada smo dosli kuci kada sam mu skidala jaknu spotakne se i udari glavom od stok od vrata,pocinje da place i zacenjuje se i onda posto ga drzim u rukama vidim da se ne pomera gleda u jednu tacku i trza mu usna,onda pocinje da plavi,onda sam jedva mu otvorila vilicu da mu ubacim prst i okrecem naopacke i on dolazi sebi,pri tom njemu su oci otvorene svo vreme. On posle toga je kao pospan ali posle pola sata sve normalno. Pregledi su svi prosli uredno sa dijagnozom krize svesti. On sada ima 3 ipo god, i jeste veliki emotivac. I nije se vise do sada dogadjalo. Da li je to kriza svesti jer on nije bio u nesvesti i trzao je ,(nije bilo pene i nije se upiskio),zanima me i vase misljenje? Unapred hvala P.S. On je tih dana imao proliv

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      To je sada zaista nemoguće „unazad“ tačno proceniti. Po Vašem opisu se čini da se radi i bezazlenom zacenjivanju.

      Odgovori
  3. Avatar photo zejnepa says:
    pre 10 godina

    Imam 20godina I pre nekoliko Dana Sam prvi put pala u nesvest. To se desilo kad Sam ustala oko 12:30h I sedela sam na stolicu I pricala sa sestrom sve je bilo ok nisam osetila umor niti mi se zamracilo pred ocima iz jednom Sam pala I bila Sam bez svesti skoro 5minuta sestra mi je rekla da Sam se mall tresala I bila ukocena al nisam imala penu na ustima niti Sam mokrila probudili su me sa vodom kazu da Sam bila modra na usnama.. kad Sam se probudila dosla je hitna I Dali su mi inekciju besendin rekli su mi da Sam imala stres I nervozu.. al ja se nemogu secati nicega kad je hitna otisla tad Sam svatila da Sam pala u neavesti.. sta moze ovo biti da li je nesto opasno? Havala unapred

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Ne liči da je nešto opasno, ali ko se ponovi – obavezan je pregled neurologa!

      Odgovori
  4. Avatar photo ilija says:
    pre 10 godina

    Pre mesec dana sam pao u nesvest,i sv normalno,odmah sam ustao,dosao kuci i keva je primetila na celu neke bele tacke(tri,cetiri) i sve do sada te tacke se pojave na nekoliko dana.Da li mozda znate nesto o tim tackama?

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Pad u nesvest ima SVE karakteristike SINKOPE – bezezaleni, nagli pad krvnog pritiska, pa mozak ostane bez krvi i sledi gubitak svesti.

      Bele „tačke“ na koži je nemoguće komentarisati bez pregleda i praćenja.

      Odgovori
  5. Avatar photo Maja says:
    pre 11 godina

    Pozdrav, u snu se onesvestim , nista ne osjetim , sestra me okrene na stranu i osvjestim se brzo , pregrizem malo jezik svaki put , ali nema pjenuske i nema grceva niti se tresem , malo se osjecam zbunjeno al to mozda minutu, imam 21 godinu to mi se desavalo i prije dok sam bila mala . Radila sam EKG, CT glave ne pokazuje epilepsiju niti bilo sta drugo , Mozete li mi nesto vise reci o tome , Unaprijed hvala

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      OBAVEZAN je pregled i praćenje neurologa! Treba uraditi eeg posle deprivacije sna (nespavanja).

      Ako neurolog iskljiči neurollški problem, treba uraditi 24-časovni EKG Holter uz pregled kardiologa!).

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
ćutanje

Ako dete kažnjavate ćutanjem, znajte da je to jedna od najbolnijih kazni

06/05/2025
tuzno dete

Iz psihološke ordinacije: Važno je i da roditelji „poprave“ sebe

05/05/2025
Prikaži još

Vesti

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama

Alimentacioni fond dobro rešenje, pomaže ženama da ostvare svoje pravo

Rutina nege za mame – put ka osveženju i unutrašnjoj harmoniji

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora