Hipertenzija: I deca imaju povišen krvni pritisak
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Hipertenzija: I deca imaju povišen krvni pritisak

04/02/2025
in Kardiologija
75

Kada se govori o hipertenziji – povišenom krvnom pritisku, obično se pomisli na bake i deke koji svaki dan uzimaju „one lekove za pritisak“. Nažalost, povišen arterijski pritisak nije privilegija starijeg doba

hipertenzija kod dece

Foto: Freepik

Iako je mnogo ređa kod dece, hipertenzija je danas aktuelan problem i u ovom uzrastu. Broj mališana koji boluju od hipertenzije je značajno veći u odnosu na podatke od pre dvadeset godina, što je jasan pokazatelj potrebe da se ovaj problem približi mamama i tatama. 

Povišen pritisak je veliki medicinski, ali i socijalni problem, jer ako neko ima hipertenziju u mladosti, a ne leči je, postoje brojne i veoma opasne komplikacije koje nastupaju već u zrelim godinama života – u vreme pune kreativne i radne sposobnosti.

*Koji je put do dijagnoze?

Iako na prvi pogled izgleda jednostavan, put do dijagnoze arterijske hipertenzije nije uvek lak. Za razliku od odraslih, gde su maksimalne „normalne“ vrednosti dobro definisane, kod dece nije tako. Uzrast, telesna masa i visina su glavni faktori koji definišu gornje granice normalnog pritiska kod mališana. Pedijatri imaju odgovarajuće tabele za svaki uzrast, koje podrazumevaju i težinu i visinu. Zato mame i tate NE TREBA da pamte te vrednosti – to je posao lekara, koji će ih, ako je potrebno, informisati o tome.
Na sistematskim pregledima bi mališanima trebalo OBAVEZNO meriti i arterijski pritisak. U medicinski razvijenim zemljama se to primenjuje još u predškolskom uzrastu! Ako se prilikom pregleda u ambulanti otkrije da dete ima povišen arterijski pritisak, postoje dve mogućnosti:
– Neka deca imaju značajno veće vrednosti krvnog pritiska od dozvoljenih. Njihov gornji i donji pritisak je skoro uvek veoma visok, pa tu nema dileme -jasno je da se radi o arterijskoj hipertenziji. Ova „varijanta“ je jasna, ali je relativno retka (što je dobro).
– Mnogo veći broj dece ima blago povišene vrednosti krvnog pritiska u pedijatrijakoj ambulanti. Ove vrednosti se „vrte“ oko gornje granice, i tada lekaru nije lako da postavi definitivnu dijagnozu. U takvim slučajevima se obično savetuje merenje pritiska kod kuće, gde se obično dobijaju realnije vrednosti, jer je dete opuštenije. Pritisak se meri 10 do 14 dana, obično ujutro i uveče, pa se zapisane vrednosti prezentuju pedijatru. Ako NEMA povišenog pritiska, onda je sve u redu, a ako se otkriju visoke vrednosti, postavlja se dijagnoza hipertenzije. Ova „fora“ sa kućnim merenjem je korisna jer može poštedeti dete (koje zapravo nema hipertenziju) nepotrebnih dijagnostičkih procedura. Takvi mališani obično imaju tzv. „hipertenziju belog mantila“ – zbog straha od lekara imaju blago povišene vrednosti krvnog pritiska kojih nema u kućnim uslovima.

*Koji su uzroci hipertenzije kod dece?

Kod većine odraslih pacijenata (preko 90%) koji pate od hipertenzije NE MOŽE se, i pored detaljne dijagnostičke obrade, otkriti uzrok povišenog pritiska. Tada je nasledni faktor na prvom mestu na optuženičkoj klupi, a takva hipertenzija se naziva idiopatska (u prevodu – hipertentija bez jasnog uzroka). Naravno, postoje brojne pretpostavke, ali one ipak spadaju u usko stručni problem.
Kod dece je situacija obrnuta – BOLEST je kod većine njih uzrok hipertenzije!

Srce: Iako svi odmah pomisle na srce, ono nije najčešći organ koji utiče na krvni pritisak. Postoji jedna srčana mana koja izaziva hipertenziju (suženje – koarktacija aorte), kao i još neke bolesti srca koje su ipak retko uzrok ovog povišenja. Već na osnovu pregleda i EKG-a moguće je videti da li je srce „glavni osumnjičeni“ uzrok problema sa krvnim pritiskom.

Bolesti bubrega i mokraćnih puteva: One neprikosnoveno drže prvo mesto na listi uzroka hipertenzije. Kod male dece se obično radi o anomalijama mokraćnih puteva koje oštećuju bubreg, koji potom stvara supstance koje utiču na povišen arterijski pritisak. Postoje i oboljenja bubrežnog tkiva koje mogu biti uzrok hipertenzije. Zato je kod mališana koji imaju hipertenziju (a nemaju suženje – koarktaciju aorte) potreban pregled nefrologa (specijaliste za bolesti bubrega) koji će isplanirati potrebne dijagnostičke procedure, sa ciljem da se utvrdi uzrok povišenog pritiska.

Bolesti žlezda: Značajno ređi uzrok hipertenzije kod dece su bolesti ŽLEZDA koje stvaraju hormone (endokrinološke bolesti), a ona obično imaju i druge znake „hormonskih poremećaja“ koje pedijatar može da prepozna.

Genetska sklonost: Ako se i pored ispitivanja ne otkrije uzrok, onda kažemo da se radi o idiopatskoj hipertenziji. Ona je verovatnija kod starije dece i adolescenata, a tada se obično otkrije da je i neko od članova porodice u mladosti imao povišen pritisak, pa je jasno da se radi o genetskoj sklonosti.

Gojaznost: Gojaznost je često praćena povišenim arterijskim pritiskom, iako nema drugih razloga (koje smo naveli) koji mogu da uzrokuju hipertenziju. To je ozbiljan poremećaj koji uključuje druge brojne probleme, od kojih je hipertenzija često jedan od najvećih. Sa regulacijom težine obično se normalizuju i vrednosti arterijskog pritiska.

Da bi se otkrio uzrok hipertenzije, često je potrebno uraditi puno pregleda i dijagnostičkih procedura. Nekada je potrebno i nekoliko nedelja da bi se sve obavilo. Zato je potrebno strpljenje i roditelja i deteta, a „dirigentsku palicu“ treba prepustiti pedijatru koji će isplanirati redosled ispitivanja.

Strana 1 od 3
123Sledeća
Tagovi: hipertenzijapovišen pritisak
ShareTweetSendSendShare
dr Goran Vukomanović
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

dr Goran Vukomanović pedijatar kardiolog

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Medicinski fakultet u Beogradu završio 1991. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1996. godine. Upisao poslediplomske studije iz kardiologije. Magistarsku tezu pod nazivom Neinvazivna procena ventrikularnih ekstrasistola kod dece sa strukturno neoštećenim srcem odbranio 1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Uže oblasti rada i istraživanja su pedijatrijska kardiologija, aritmologija, dečja sportska medicina kao i telemedicina. Šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing Univerzitetske dečje klinike.
Kao (ko)autor učestvovao u izradi preko 140 naučnih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama.
Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska (Prof. dr Wofgang Kiowski) i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD, (Prof. dr Christopher Erickson).
Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Oženjen, otac troje dece.

75

Komentari 75

  1. Avatar photo Marko says:
    pre 9 godina

    Postovani,imam dete uzdrasta 14 godina.Povremeno ima vrtoglavica(najvise leti).Pritisak mu je bio 147/70.Sta mi savetujete da radim?Dete je visoko 175,a tesko 60 kg.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      Da se krvni pritisak meri 7 do 10 dana, ujutro i uveče i UVEK kad ima vrtoglavice.
      Potom treba rezultate merenja odneti Vašem pedijatru koji treba da pregleda dete i proceni šta dalje da se radi.

      Odgovori
      • Avatar photo Marko says:
        pre 9 godina

        Uredu,da li je precizan bauer rucni merac pritiska ili microlife za nadlakticu?

        Odgovori
        • Avatar photo MojPedijatar says:
          pre 9 godina

          Kad se krvni pritisak meri na nadlaktici – to je OK!

          Odgovori
  2. Avatar photo lola says:
    pre 9 godina

    Poštovani, imam dete staro 8 godina i na sistematskom pregledu mu je izmeren pritisak 120/80, visina deteta je 137cm, a težina 39kg. Da li ima razloga za zabrinutost? Hvala unapred.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      To je visok pritisak za dete ovog uzrasta. Treba meriti vrednosti u kućnim uslovima (7 dana, 2 puta na dan, u sedećwm položaju, kad je dete opušten), pa da te vrednosti vidi Vaš pedijatar i proceni šta dalje da se radi.

      Odgovori
  3. Avatar photo m says:
    pre 9 godina

    Imam 16 godina,visoka sam 180cm i imam oko 78kg. Jako cesto(skoro svakodnevno) osecam bol u glavi.Ponekad(ređe) mi se desava to da imam osecaj kao da nisam prisutna i oblije me hladan znoj. Kada sam izmerila pritisak bio je 133 . Da li je normalan pritisak,ili je ipak povisen?

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      To jeste blago povisen prtitisak!

      ŠTO PRE da se krene sa zdravom ishranom i redovnim vezbanjem!

      Ako se glavobolje učestaju – treba obaviti pregled.

      Odgovori
  4. Avatar photo Violeta Živković says:
    pre 10 godina

    Imam sina od 10 god. u poslednje vreme često se žali na bol u glavi u predelučela i da mu se tada sklapaju oči.Da li je to možda pritisak sobzirom da je sa 5 god. imao probleme sa bubrezima tj. izbacio je kamen iz bubrega i tada je u jednoj kontroli imao povišen krvni pritisak?
    Unapred hvala zabrinuta majka!

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      OBAVEZNA je kontrola krvnog pritiska!

      Najbolje je da Vam Vaš pedijatar to uradi, a onda da se pritisak meri u kućnim uslovima – ujutro i uveče, u sedećem položaju, kad je dete opušteno i smireno.

      Takođe bi bilo važno da se pritisak izmeri tada kad dete ima glavobolju.

      Ukoliko se pokaže da dete ima hipertenziju, potrebna je detaljna nefrološka obrada.

      Odgovori
  5. Avatar photo Mirjana says:
    pre 10 godina

    Postovani,
    obim detetove nadlaktice je 16 cm, a manzetne koju mozemo nabaviti je 17 cm. Da li ce merenje pritiska sa tom manzetnom davati tacne rezultate? Da li je bolje kupiti poluautomatski aparat (sami pumpate i ispumpavate a on automatski odredi vrednost) ili manuelni aparat gde sve odradjujete sami? Da li se treba tri puta, u razmacima od 5 minuta, i kad je dete u lezecem polozaju, meriti pritisak i uzimati prosecna vrednost?

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Poluautomatski aparat je dobar izbor, a manžetna mora biti odgovarajuća.

      Prirsak se meri u sedećem položaju, sa nadlakticom u visini srca, a jedno merenje je sasvim OK, kad se manzetna pravilno postavi (prema jasnoj slici na njoj)

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Saveti za kupanje dece u kućnim bazenima

Saveti za kupanje dece u kućnim bazenima

04/07/2025
X-vezana hipofosfatemija

Otežan hod i poteškoće pri trčanju upozoravaju da dete treba odvesti kod lekara

03/07/2025
kasnjenje u govoru

Prepoznajte rane znake kašnjenja u govoru kod Vašeg deteta

02/07/2025
prvi rodjendan

Prvi dečji rođendan – između trendova i onoga što stvarno želimo

01/07/2025
Prikaži još

Vesti

Alarm: Kako preživeti tropske temperature?

Duži boravak na jakom suncu dovodi do sunčanice i toplotnog udara

Međunarodni dan bez plastičnih kesa

Becutan Talks: Svesno, a ne savršeno roditeljstvo

Istraživanje: Kakav uticaj na zdravlje ima kisela voda

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora