Aritmije srca kod dece - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Aritmije srca kod dece

04/02/2025
in Kardiologija
243

Aritmije srca se veoma često sreću kod dece. Zapravo možemo reći da svako dete ima aritmiju. Srećom, kod većine dece se radi o aritmijama koje su karakteristika zdravog srca – dakle NISU u pitanju bolesti, već normalna (fiziološka) varijacija srčanog rada.

aritmije srca

Foto: Freepik

Ubrzanje srčanog rada (tahikardija je stručan naziv za ubrzani srčani rad) najčešće NIJE opasno kod dece, ali ima takozvanih patoloških tahikardija koje mogu biti veoma opasne, a koje se ipak veoma retko javljaju. Teško da ima deteta koje se makar jednom nije požalilo na ubrzani srčani rad. Lupanje srca kod dece je veoma česta prateća pojava brojnih bolesti ili stanja koja NISU znak bolesti srca!

Na primer, povišena telesna temperatura UVEK ide sa ubrzanjem srčanog rada, a to je potpuno normalno. Ipak, kod većine roditelja ovaj simptom  izaziva strah i trčanje kod pedijatra. Moramo reći i da većina pedijatara ima strah od tahikardija pa se deca hitno upućuju kod dečjeg kardiologa. Zato smo se odlučili da vam približimo ovaj problem koji, kod ogromne većine dece, i nije bolest!

Koje su normalne vrednosti brzine srčanog rada (srčane frekvence) u mirovanju (u budnom stanju) Brzina srčanog rada se izražava kao broj otkucaja u minuti (srčana frekvenca). Kod odraslih je lako – normalno srce „radi“ od 60 do 100 otkucaja u minutu. Sve preko 100/minuti je tahikardija. Kod dece je malo teže odrediti gornju granicu normalne srčane frekvence, jer ona zavisi od uzrasta (ali i telesne mase i visine).

Što je dete manje, srce normalno brže radi! Postoje detaljne tablice normalnih vrednosti za svaki uzrast, ali je to ipak za doktore. Navešćemo orijentacione vrednosti gornje granice normalne srčane frekvence U MIROVANJU (dakle van aktivnosti ili bolesti) koje mogu roditeljima poslužiti za javljanje lekaru.   Tako, na rođenju je gornja granica oko 220/min, a tokom prve godine se smatra da ne bi trebalo srce da radi brže od 160-180 otkucaja u minutu. Kod predškolaca gornja granica je oko 120/min, a školska deca i adolescenti se „računaju“ kao odrasli, pa je svaka fekvenca preko 100/minuti tahikardija koja treba da se „proveri“ kod pedijatra.

  • Kako roditelji mogu da izmere srčanu frekvencu

Najbolje je da to ne merite! Ali ako se dete često žali na kratke „epizode“ tahikardije bilo bi veoma korisino da se to i izmeri. Najlakše je preko pipanja pulsa neke od arterija.   Na ruci je nadostupnija karotidna arterija na vratu koja se pažljivim pogledom vidi kako pulsira između grkljana i spoljašnjih mišića vrata. To lako možete probati i na sebi i na detetu! Uzmete sat i izbrojite broj otkucaja srca za 15 sekundi. Taj broj (na primer 22) pomnožite sa 4 i dobija se frekvenca srčanog rada u minutu (ovde je to 22 x 4 = 88/min)

  • Koje su situacije kad srce treba brže da radi

Ovo su takozvane fiziološke tahikardije (stručno se naziva sinusna tahikardija) koje treba razlikovati od patoloških koje traže praćenje ili lečenje. Zajednička karakteristika ovih bezopasnih tahikardija je da prestanu kada prestane njihov uzrok.

Strana 1 od 3
123Sledeća
Tagovi: aritmijalupanjesrceubrzan rad srca
ShareTweetSendSendShare
dr Goran Vukomanović
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

dr Goran Vukomanović pedijatar kardiolog

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Medicinski fakultet u Beogradu završio 1991. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1996. godine. Upisao poslediplomske studije iz kardiologije. Magistarsku tezu pod nazivom Neinvazivna procena ventrikularnih ekstrasistola kod dece sa strukturno neoštećenim srcem odbranio 1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Uže oblasti rada i istraživanja su pedijatrijska kardiologija, aritmologija, dečja sportska medicina kao i telemedicina. Šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing Univerzitetske dečje klinike.
Kao (ko)autor učestvovao u izradi preko 140 naučnih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama.
Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska (Prof. dr Wofgang Kiowski) i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD, (Prof. dr Christopher Erickson).
Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Oženjen, otac troje dece.

243

Komentari 243

  1. Avatar photo Jelena Redzovic says:
    pre 10 godina

    Postovani
    Imam problem sa bebom 18 meseci. Prvi put pre mesec dana radjen ck mb bio33, zatim pre sedam dana bio 46 i onda u utorak cak 71. Dete je vec duze vreme pod cestim febrilnostima bakterijskog porekla loci non specificata. Ekg je prvi put pokazivao tahikardiju,183otk/ min,status report,moguci ishemijski miokarditis. U utorak je bilo mabje tahikardije155/ min i status report je bio right axis devitation. E,sad mene zanima da li je ovaj ck mb za brigu? On i dalje raste…. sutra stizu jos jedni kontrolni rezultati,ali me zanima misljenje dr specijaliste kardiologa. Hvala

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Vašu bebu MORA da pregleda dečji kardiolog! Treba uraditi ekg, ehokardiografski pregled i Holter.

      To je put definitivne procene stanja detetovog srca, a potom će sve biti jasno.

      Odgovori
  2. Avatar photo Irena says:
    pre 10 godina

    Postovani,imam kcekicu staru 8 godina prije dva mjeseca potuzila se na ubrzan rad srca.Obavili smo pregled kod kardioga koji je bio uredan.U iducem lupanju odvela sam je na hitnu gdje su na Ekg uhvatili supraventikularnu tahikardiju.
    Receno mi je da nije opasno i ne zahtjeva ljecenje ukoliko nije precesto i ne traje dugo.
    Zanima me moze li to u pubertetu prestati i kakav je vas savjet treba treba li obaviti neke dodatne pretrage?
    Unaprijed zahvalna!

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      To zavisi od tipa supraventrikularne tahikardije, pošto ih ima više vrsta.

      Generalni, kad se javljaju retko i ne traju dugo – nisu za brigu. Ukoliko se ovo ponovi, najbolje je da dete vidi dečji kardiolog – aritmolog.

      Odgovori
  3. Avatar photo Bojana says:
    pre 10 godina

    Dobro jutro. Pitanje za doktora.imam dete staro tri ipo godine. I pre 6 dana su nam ustanovili upalu srčanog mišića. Dva dana pre toga je povracao, a dan pre temperatura do 38. Sutradan unoc je krenulo jako ubrzano disanje i pri udahu punih pluca suv kasalj i dva puta mi se pozalio da ga boli ispod grudnog kosa. Na uradjenim rezultatima sve je bilo ok.osim S-CK-MB je bio 42 od normalnih do 24. Radjen je i ekg 119 otkucaja ,SPO2 95%
    Dobio je terapiju brufen 5ml na 8h i pancef 6ml. Jednom dnevno.. Jedan dan je bio ok.sutradan par sati ubrzano disanje i zamor..zatim 3 dana sve u redu da bi jutros ponovo pocelo ubrzano disanje i zamor..ali je raspolozen.. Igra se.. Nikakva druga promena…da li je to normalno za ovu dijagnozu? Imam li razloga za ovoliki strah? 🙁 unapred veliko hvala!

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Ovo se sve uklapa u ovu dijagnozu.

      Ipak, NEMOGUĆE je dati bilo kakvu racuonalnu informaciju bez pregleda i praćenja deteta. Naprosto morate sve detalje razmotriti sa doktorom koji leči Vaše dete.

      Odgovori
  4. Avatar photo Srdjan says:
    pre 10 godina

    Postovani, imam nepunih 15 god, visok sam oko 175cm i tezak 65kg, prosecan broj otkucaja mi je izmedju 72-76 u minuti, da li je to normalno? Posto vec 20ak dana osecam slabasni bol u levom delu grudi, nekad jaci nekad slabiji, i kad lezim, sedim il trcim? Citao sam da je to neko istezanje misica i da zato boli a posto je leto u losoj sam kondiciji i nameravam sada da je povratim, i nekad zaboli slabo u levoj ruci ili nozi, hvala unapred!

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Ovo je POTPUNO normalan broj otkucaja!

      Opisani bol ima SVE karakteristike BEZAZLNENOG i PROLAZNOG istegnuća mišića grudnok koša. Nisu za brigu i NE treba im pridavati značaj!

      Odgovori
  5. Avatar photo Stefan says:
    pre 10 godina

    Imam 17godina i imam 104 otkucaja u minuti, ne osećam nikakve tegobe, ponekada osetim probadanje sa desne strane ili na sredini grudnog koša juče sam imao slabu temperaturu.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Ovo zaista NE izgleda kao bilo kakav problem sa srcem!

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

lekovi

5 pravila o bezbednom čuvanju lekova

12/05/2025
koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
ćutanje

Ako dete kažnjavate ćutanjem, znajte da je to jedna od najbolnijih kazni

06/05/2025
Prikaži još

Vesti

Sve više adolescenata oboleva od raka debelog creva – evo šta je glavni uzrok

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama

Alimentacioni fond dobro rešenje, pomaže ženama da ostvare svoje pravo

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora