Aritmije srca kod dece - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Aritmije srca kod dece

04/02/2025
in Kardiologija
243

Aritmije srca se veoma često sreću kod dece. Zapravo možemo reći da svako dete ima aritmiju. Srećom, kod većine dece se radi o aritmijama koje su karakteristika zdravog srca – dakle NISU u pitanju bolesti, već normalna (fiziološka) varijacija srčanog rada.

aritmije srca

Foto: Freepik

Ubrzanje srčanog rada (tahikardija je stručan naziv za ubrzani srčani rad) najčešće NIJE opasno kod dece, ali ima takozvanih patoloških tahikardija koje mogu biti veoma opasne, a koje se ipak veoma retko javljaju. Teško da ima deteta koje se makar jednom nije požalilo na ubrzani srčani rad. Lupanje srca kod dece je veoma česta prateća pojava brojnih bolesti ili stanja koja NISU znak bolesti srca!

Na primer, povišena telesna temperatura UVEK ide sa ubrzanjem srčanog rada, a to je potpuno normalno. Ipak, kod većine roditelja ovaj simptom  izaziva strah i trčanje kod pedijatra. Moramo reći i da većina pedijatara ima strah od tahikardija pa se deca hitno upućuju kod dečjeg kardiologa. Zato smo se odlučili da vam približimo ovaj problem koji, kod ogromne većine dece, i nije bolest!

Koje su normalne vrednosti brzine srčanog rada (srčane frekvence) u mirovanju (u budnom stanju) Brzina srčanog rada se izražava kao broj otkucaja u minuti (srčana frekvenca). Kod odraslih je lako – normalno srce „radi“ od 60 do 100 otkucaja u minutu. Sve preko 100/minuti je tahikardija. Kod dece je malo teže odrediti gornju granicu normalne srčane frekvence, jer ona zavisi od uzrasta (ali i telesne mase i visine).

Što je dete manje, srce normalno brže radi! Postoje detaljne tablice normalnih vrednosti za svaki uzrast, ali je to ipak za doktore. Navešćemo orijentacione vrednosti gornje granice normalne srčane frekvence U MIROVANJU (dakle van aktivnosti ili bolesti) koje mogu roditeljima poslužiti za javljanje lekaru.   Tako, na rođenju je gornja granica oko 220/min, a tokom prve godine se smatra da ne bi trebalo srce da radi brže od 160-180 otkucaja u minutu. Kod predškolaca gornja granica je oko 120/min, a školska deca i adolescenti se „računaju“ kao odrasli, pa je svaka fekvenca preko 100/minuti tahikardija koja treba da se „proveri“ kod pedijatra.

  • Kako roditelji mogu da izmere srčanu frekvencu

Najbolje je da to ne merite! Ali ako se dete često žali na kratke „epizode“ tahikardije bilo bi veoma korisino da se to i izmeri. Najlakše je preko pipanja pulsa neke od arterija.   Na ruci je nadostupnija karotidna arterija na vratu koja se pažljivim pogledom vidi kako pulsira između grkljana i spoljašnjih mišića vrata. To lako možete probati i na sebi i na detetu! Uzmete sat i izbrojite broj otkucaja srca za 15 sekundi. Taj broj (na primer 22) pomnožite sa 4 i dobija se frekvenca srčanog rada u minutu (ovde je to 22 x 4 = 88/min)

  • Koje su situacije kad srce treba brže da radi

Ovo su takozvane fiziološke tahikardije (stručno se naziva sinusna tahikardija) koje treba razlikovati od patoloških koje traže praćenje ili lečenje. Zajednička karakteristika ovih bezopasnih tahikardija je da prestanu kada prestane njihov uzrok.

Strana 1 od 3
123Sledeća
Tagovi: aritmijalupanjesrceubrzan rad srca
ShareTweetSendSendShare
dr Goran Vukomanović
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

dr Goran Vukomanović pedijatar kardiolog

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Medicinski fakultet u Beogradu završio 1991. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1996. godine. Upisao poslediplomske studije iz kardiologije. Magistarsku tezu pod nazivom Neinvazivna procena ventrikularnih ekstrasistola kod dece sa strukturno neoštećenim srcem odbranio 1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Uže oblasti rada i istraživanja su pedijatrijska kardiologija, aritmologija, dečja sportska medicina kao i telemedicina. Šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing Univerzitetske dečje klinike.
Kao (ko)autor učestvovao u izradi preko 140 naučnih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama.
Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska (Prof. dr Wofgang Kiowski) i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD, (Prof. dr Christopher Erickson).
Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Oženjen, otac troje dece.

243

Komentari 243

  1. Avatar photo milena says:
    pre 10 godina

    Dragi doktore, prvo da vam se zahvalim jer sam pre sedam godina uspesno uradila ablaciju na Dedinju po vasoj preporuci, sada imam 27 god. Udata sam i imam sina 2.5 god.Htela sam da vas pitam da li je moguce, da moj sin ima isti problem kao i ja, da li je to prenosivo s kolena na koleno, posto je meni wpw sindrom bio urodjen, mada moj sin hvala Bogu ziv i zdrav, nema komplikacija, ali me zanima da li moze to da nasledi? Unapred hvala

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Mala je šansa, ali ako je dete dobro, lepo raste i napreduje, zaista nema mesta za brigu.

      Svakako bi bilo dobro da se, do polaska u školu, uradi EKG. Nije hitno, ali to valja uraditi.

      Odgovori
  2. Avatar photo Milica says:
    pre 10 godina

    Imam 14 godina, osecam da mi srce ceo dan ubrzano lupa, ali bez ikakvih tegoba. Kad ne razmisljam o tome ne osecam lupanke, jednom u nedelju dana mi se desi da osetim bez pipanja srca i to traje 20 sekundi. Hvala u napred.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Skoro sigurno se NE radi o nekoj ozbiljnoj aritmiji.

      Ipak, najsigurnije je da obaviš pregled kod tvog pedijatra, pa da se proceni ima li potrebe da se radi EKG i pregled dečjeg kardiologa.

      Odgovori
  3. Avatar photo Vesna says:
    pre 11 godina

    Primetila sam cerkici (17mj) kada spava i kada joj je glava okrenuta na desnoj strani, vratna arterija pulsira jako vidljivo. Jeli to ok?

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      Potpuno normalna pojava. Nema razloga za brigu.

      Odgovori
  4. Avatar photo Natasa says:
    pre 11 godina

    Postovani,
    moj sin ima 6.5 godina. Nosio je pre mesec dana holter 24h i registrovan je sinusni ritam prosecne frekvencije 99/min u aktivnosti sinusna tahikardija 181/min uperiodima sna sinusna bradikardija 55/min. Registrovano je 1489 pojedinacnih VES i 1340 SVES 26 puta u kratkotrajnom nizu. Inace proletos je operisao krajnike i prilikom pripreme za operaciju su i otkrivene tahikardije, a oko operacije i na godinu dana pre operacije znao se zaliti na bol u grudima (boli me srce) i lupanje koje je trajalo trideset sekundi do minut. U zadnje vreme se ne zali.

    Molim Vas za Vase misljenje. Nalaze sam dobila od medicinske sestre, doktor nije bio tu da mi razjasni. Unapred se zahvaljujem na odgovoru. Zabrinuta mama

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      Ako je srce deteta zdravo (ultrazvučni nalaz je uredan) ovo nije za terapiju već samo za praćenje – Holter kontrola za 6 meseci.

      Odgovori
  5. Avatar photo ema says:
    pre 11 godina

    Imam 14 godina.. Par puta mi se desilo u školi da od jednom počne prebrzo da mi lupa srce. Samo bih sedela, na tren ostala bez daha, i onda počne to sa srcem, i traje nekih 30ak sekundi. Osećaj je odvratan, samo čekam trenutak kad ću da umrem.
    Ne znam šta mi je, i ne bih da zabrinjavam roditelje, ne znam kako da im kažem.
    Usput, i danas mi se to desilo 🙁

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      Ne zvuči opasno, ali je najbolje da ipak kažeš roditeljima i da se obavi jednostavan kardiološki pregled i EKG. Ništa ne boli, a korisno je.

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

lekovi

5 pravila o bezbednom čuvanju lekova

12/05/2025
koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
ćutanje

Ako dete kažnjavate ćutanjem, znajte da je to jedna od najbolnijih kazni

06/05/2025
Prikaži još

Vesti

Sve više adolescenata oboleva od raka debelog creva – evo šta je glavni uzrok

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama

Alimentacioni fond dobro rešenje, pomaže ženama da ostvare svoje pravo

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora