Da li dete sa prehladom može da trenira? - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Da li dete sa prehladom može da trenira?

23/05/2023
in Sport, Vesti
0

Veliki broj dece upražnjava sportsku aktivnost, što je odličan, gotovo najbolji način očuvanja zdravlja. Brojna istraživanja su pokazala da deca koja se redovno rekreiraju imaju snažniji odbrambeni (imunološki) sistem u poređenju sa decom koja se ne bave redovnim fizičkim aktivnostima.

sport px

Foto: Pixabay

Zdrava sportska aktivnost, uz dovoljno sna i poštovanje principa zdrave ishrane su stubovi snažnog imuniteta deteta.

Ipak, dugotrajno izlaganje ekstremnim naporima može oštetiti imunitet, naročito ako nema dovoljno odmora i sna. Slično je i sa virusnim infekcijama – i one slabe detetovu sposobnost da se zaštiti od „mikronapadača“, pa čak i blage virusne infekcije – prehlade nisu poželjni pratioci sportske aktivnosti.

  • Pa zar je prehlada virusna bolest?

Da, prehladu izazivaju virusi!

Na žalost, prečesto se smatra da je prehlada prost rezultat dejstva hladnog vazduha, ledenog napitka ili promaje. To naravno nema veze sa istinom, naprosto zato što su prehlade UVEK rezultat virusnih infekcija. To jesu „lakši“ virusi, koji ne dovode do većih problema, ali se prehlada ponekad može transformisati u teži oblik infekcije, praćen visokom telesnom temperaturom. Ima ih preko 200 tipova, i među najčeščim su izazivačima respiratornih bolesti kod dece.

Hladan ambijent pogoduje razmnožavanju i širenju virusa, ali hladnoća (pa ni promaja) nije sama po sebi razlog prehlade.

  • Kada će se detetu zabraniti teži fizički napor?

Pre svega, mora se znati da SVAKA bolest, pa i prehlada koja ide sa povišenom telesnom temperaturom traži mirovanje deteta.

U takvim situacijama apsolutno ne dolazi u obzir da se dete izlaže teškim naporima. Napor traži veliko dodatno angažovanje srca u podmirivanju naraslih potreba organizma, a virusna infekcija sama po sebi opterećuje detetov organizam, pa i srce. Iako mala, ipak postoji šansa da virus „zakači“ srce, pa mu ne treba dodatno opterećenje dok je dete bolesno. Zato dete mora da odmori, a ne da se napreže i takmiči sa ostalima koji su potpuno zdravi!

To naravno ne znači da ako se dete ponekad zakašlje ili kine treba odmah skinuti sa treniga. U tim situacijama je dovoljno napraviti rutinski pedijatrijski pregled koji će otkriti da se radi o bezazlenom protrčavanju virusa kroz nos, ili će se utvrditi početak neke ozbiljnije virusne respiratorne infekcije.

  • Ako se dete poštedi fizičkih napora, kada mu dozvoliti povratak u punu aktivnost?

Pravilo je da treba da prođe najmanje sedam dana od poslednjeg dana kada je bila verifikovana povišena telesna temperatura, i kada su se glavni simptomi i znaci bolesti izgubili. Kada je dete aktivni sportista, pre povratka u normalan režim treniranja neophodno je pregledati dete. Ovaj pregled ima za cilj da verifikuje ozdravljenje i da se isključi mogućnost eventualnog oštećenja srca, pluća ili drugog organa koji bi ugrozio dete pri povratku maksimalnim naporima.

Žalosna je činjenica da ima dece sportista koja kriju  početne znake bolesti, a često će reći da se oseća potpuno dobro i da je zdrav, iz straha da ne izgubi mesto u timu, ili da zaostane  u trenažnom procesu. Zato su tu doktori da „ulove“ bolesnu decu sportiste i da im se objasni koliko je važno da se prehlada u potpunosti zaleči pre povratka maksimalnim naporima na treningu i utakmicama.

  • Šta trener treba da zna o virusnim infekcijama kod dece aktivnih sportista?

Jedan broj trenera ima stav da je dobro da se dete na početku prehlade dobro preznoji i tako „saseče virus u korenu“. Taj pristup je potpuno pogrešan i nemedicinski! Jak napor na početku infekcije će „saseći“ detetovo zdravlje, a ne virusnu infekciju. Naprezanje na startu virusne infekcije POGODUJE širenju virusa kroz organizam i povećava šansu da se on useli u neki od važnih organa deteta.

Pored osnovnih principa, koje smo naveli, svaki trener treba da vodi računa da je dete, koje je odležalo virusnu infekciju, prilično »tanko« na kondicionom planu. Čak i male prehlade oslabe mogućnost disajnog i kardiovaskularnog sistema da se adaptira na teške fizičke napore, pa je nužno postepeno opterećivanje i povratak deteta na kondicioni nivo od pre bolesti.

Svi pozitivni mehanizmi kojima sport pojačava odbrambenu sposobnost deteta se razvijaju na duže staze i NE VAŽE kada se dete razboli, već samo kao prevencija bolesti. Kada virusna infekcija počinje sport je neprijatelj, a ne saveznik detetovog zdravlja!

Treneri imaju još jedan važan zadatak – pažljivim motrenjem svojih pulena mogu prvi primetiti da je dete na početku neke bolesti. Preteran zamor kod deteta koje je do tada savršeno podnosilo naporne treninge, može biti prvi znak infekcije. Tada treba dete uputit pedijatru ili sportskom lekaru koji će proceniti da li je potrebna terapija, ili samo mirovanje nekoliko dana.

Ako postoji i najmanja sumnja da je dete tokom virusne respiratorne infekcije dobilo i neku od komplikacija bolesti potrebno je poštedeti dete treniranja i uputiti ga u neku od dečjih bolnica na detaljnija ispitivanja. Tek ako se posle neophodnih analiza isključe komplikacije dete se, posle 7-10 dana oporavka, vraća treniranju. Tada se na treninzima postepeno povećava intezitet napora i dete vraća „u kondiciju“ koji je imalo pre razboljevanja.

Tagovi: prehladasporttreningvirus
ShareTweetSendSendShare
Dr Goran Vukomanović, mr sci. med.
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Dr Goran Vukomanović, mr sci. med. specijalista pedijatrije, magistar kardiologije

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Goran Vukomanović, rođen 17.08.1965. u Beogradu, zaposlen u Univerzitetskoj dečjoj klinici (UDK) u Beogradu, gde je pomoćnik direktora, šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing, predsetnik Etičkog odbora UDK. Završio Medicinski fakultet u Beograd u roku, 28.02.1991. sa srednjom ocenom 9,68. Specijalistčki ispit iz pedijatrije položio 03.07.1996. sa ocenom odličan. Magistarsku tezu (iz kardiologije) pod nazivom NEINVAZIVNA PROCENA VENTRIKULARNIH EKSTRASISTOLA KOD DECE SA STRUKTURNO NEOŠTEĆENIM SRCEM odbranio 25.02.1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uže oblasti rada i istraživanja su opšta pedijatrija, dečja kardiologija - aritmologija, dečja sportska medicina i telemedicina. Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD. Kao (ko)autor učestvovao u izradi brojnih stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama. Autor je poglavlja udžbenikcima za redovne i za poslediplomske studije. Koautor u tri vodiča dobre kliničke prakse: • Nacionalni vodič dobre kliničke prakse: racionalna upotreba antibiotika • Vodič za dijagnostiku i terapiju infekcija gornjeg respiratornog trakta • Vodič za osnovno i specijalizovano zbrinjavanje novorođenčadi Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Glavni i odgovorni urednik stručnog (revijalnog) časopisa “Pedijatar, dijagnostičko-terapijske prepopruke” koji izlazi kvartalno od 2018. godine. Istraživač u međunarodnom (HERIC) projektu u kojem je razvijen novi, inegrativni telemedinski sistem za brzu dijagnostiku srčanih aritmija. • Član Srpskog lekarskog društva, Udruženja kardiologa Srbije, • Generalni sekretar Udruženja pedijatara Srbije. • Stručnjak Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) za procenu dokumentacije o ispitivanju kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti lekova, za oblast pedijatrije i kardiologije. • Stalni član Komisije za stavljanje u promet humanih lekova Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) Dobitnik godišnje nagrade Srpskog lekarskog društva iz fonda Prof. dr S. Kostić. Povodom obeležavanja 76 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dobio plaketu Medicinskog fakulteta. Dobitnik plakete Srpskog lekarskog društva. Nosilac Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena. Oženjen, otac troje dece, deka jedne unuke i jednog unuka.

0

Komentari 0

Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

samopoštovanje

Kako da dete izgradi zdrav odnos prema sebi, bez poređenja sa drugima

02/11/2026
izbirljivost

Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

30/10/2026
tik tok

Jedna beogradska škola upozorila je roditelje na opasnost TikTok izazova

29/10/2026
pelene

Kada je pravo vreme za odvikavanje deteta od pelena?

27/10/2026
Prikaži još

Vesti

Druga trudnoća: simptomi, razlike u odnosu na prvu i šta očekivati

Nije vam stigao poziv za glasanje? Evo šta treba da uradite

Roditelji imaju pravo na povrat novca ako se dete razboli na rekreativnoj

Kad dijabetes uđe u pubertet – razgovor o pitanjima koja odrastanje donosi 

Mladi plaćaju bakama da mogu da dođu kod njih

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2026.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora