Da li je virus glavni krivac za sinuzitis - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Da li je virus glavni krivac za sinuzitis

28/01/2025
in ORL
0

Kod 11-godišnjeg dečaka je postavljena dijagnoza zapaljenja sinusa – sinuzitis. To je pvi put da ima ovu bolest. Dete nema temperaturu, pun je vodenog sekreta, ali se žali na glavobolju u predelu čela.

sinuzitis

Foto: Freepik

Prethodno je dve nedelje imao prehladu sa zapušenim nosem. Urađena je i krvna slika u kojoj su leukociti na donjoj granici (4 hiljade). Pedijatar je prepisao kapi za nos i ibuprofen.

Ibuprofen je prepisan da se daje tri puta dnevno bez obzira na to da li ima bolova ili nema. Kontaktirala sam prijateljicu koja je ORL specijalista (nisam vodila dete na pregled) i ona je predložila da se odmah da antibiotik, a umesto ibuprofena da se da paracetamol, i to samo kada se dete žali na glavobolju. Šta da radim!

Dilema, koje ne bi trebalo da bude!

Sinuzitis može biti neprijatna bolest koja se uglavnom javlja kod školske dece. Nema dileme da Vaš sin ima sinuszitis – „čeona“ glavobolja, obilan sekret, ali jesenji virusi koji napadaju sinuse, snažno podupiru ovu dijagnozu. Hajde da rešimo „terapijsku dilemu“ kroz krakto upoznavanje sa sinuzitisom i osnovnim principima lečenja.

Da li je virus glavni krivac?

Kod Vašeg deteta je jasno da se radi o virusnoj infekciji koja je oštetila sinuse! Tome u prilog ide bistar (kako ste vi naglasili „vodeni“) sekret, ali i odsustvo temperature koja obično (mada ne uvek) prati bakterijsko zapaljenje sinusa. U prilog virusnoj infekciji svakako ide i broj leukocita koji je na donjoj granici – kod bakterijske infekcije oni su obično povišeni.

Da li treba odmah uključiti antibiotik?

Ne treba!

Tu je Vaš pedijatar zaista postupio ispravno! Na početku zapaljena sinusa se sprovodi takozvana simptomatska terapija – to je otpušavanje nosa i lekovi protiv zapaljenja i bolova. Ibuprofen (Brufen) se ubedljivo najčešće koristi, pa je logčno da Vam je pedijatar prepisao ovu terapiju.

Zašto se ibuprofen (Brufen) daje tri puta dnevno, čak iako bol nije stalno prisutan?

Odgovor je veoma jednostavan – nije bol glavni cilj terapije ibuprofenom već zapaljenje sluzokože sinusnih šupljina. Naravno, ne umanjujemo značaj terapije bola – to ibuprofen lepo „radi“, ali da bi se ispoljio antizapaljenski efekat Brufena, potrebno ga je davati redovno – tri puta (najbolje posle obroka) dnevno, i to najmanje sedam dana (nekada i duže). Ibuprofen (Brufen) tako smanjuje otok sluznice sinusa (to je antizapaljenski efekat) i tako pomaže izlečenju, ali i bol je manji što je otok sluznice „tanji“. Tako Brufen dvostruko smanjuje bol – svojim direktnim analgetskim efektom, ali i antizapaljenskom „akcijom“. Zato je potrebno redovno davanje ovog leka!

A paracetamol?

Paracetamol je odličan analgetik („umirivač“ bola), ali NEMA antizapaljenski (protivupalni) efekat! Zato paracetamol NIJE zamena za ibuprofen, ali može biti odlična „dopuna“ Brufenu.

Naime, ako su bolovi veoma jaki, i dete ih ima i pored davanja ibuprofena (ovo se ipak ne dešava često, ali ima dece sa zaista jakim i upornim glavobolama tokom zapaljenja sinusa), paracetamol se može dati „između“ doza ibuprofena. Radi se o dva različita leka koja se dobro upotpunjavaju, pa je ova kombinacija bezbedna. Naravno, paracetamol se daje „po potrebi“, a ne redovno kao ibuprofen.

Kad je potrebno dati antibiotik?

Antibiotik se daje onda kada postoji „osnovana sumnja“ da su se bakterije „uvalile“ u sinuse. Kada se to desi, pedijatar će videti gnojni sekret koji se sliva iz sinusa niz grlo, ali je i izgled deteta drugačiji – dete je bledo, neretko se pojavi povišena temperatura, a umesto smirivanja glavobolja je sve jača. Kada se uradi krvna slika (koje nije uvek potrebna – samo ako pedijatar to proceni) onda se obično vidi povećan broj belih krvnih ćelija (leukocita).

Naravno, kada za prepisivanje antibiotika postoje jasni razlozi, on se daje, ali to nikako ne treba da rade roditelji sami (ili posle telefonskih konsultacija sa lekarima koji nisu pregledali dete). Vaš pedijatar je jedini nadaležan da prepiše antibiotik, ako posle kontrolnog pregleda proceni da je bakterijska infekcija prisutna kod deteta.

Zato poslušajte Vašeg pedijatra – to je pravi put do izlečenja.

ZAPALJENJE SINUSA?

Jednostavno – mikrorganizam stigne u sluzokožu koja oblaže sinuse „iznutra“, tamo se razmnožava, oštećuje je i nastaje zapaljenje. Kod dece, to su uglavnom virusi, ali se nažalost i bakterije neretko lako „uvale“ u sinuse.

ZAPUŠEN NOS

Zapušen nos je „prijatelj“ sinuzitisa! Razlog je jednostavan – nema „oticanja“ sekreta iz nosa, pa se sluzavi sekret nakuplja i u sinusnim šupljinama. Staro medicinsko pravilo glasi „gde je zastoj, tu je infekcija“ pa se zapaljenje sinusa lako „razvije“ kad je nos duže blokiran“.

NE ŽURITE SA ANTIBIOTICIMA

Odluka o započinjanju antibiotske terapije nije (i ne treba da bude) laka! Pucanje u prazno „jakim“ antibioticima je veoma opasno jer dovodi do rezistencije (otpornosti) bakterija. Sa druge strane, kada je sinuzitis virusni nema potrebe da se daju antibiotici jer one ne mogu da „ubiju“ viruse. Pokazalo se da bar dve trećine dece koja imaju prvu epizodu sinuzitisa sami pobede bolest – bez antibiotika. Sigurno bi ovaj procenat bio veći kada se ne bi žurilo sa započinjanjem antibiotske terapije.

Tagovi: sinuzitisupala sinusavirus
ShareTweetSendSendShare
Dr Goran Vukomanović, mr sci. med.
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Dr Goran Vukomanović, mr sci. med. specijalista pedijatrije, magistar kardiologije

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Goran Vukomanović, rođen 17.08.1965. u Beogradu, zaposlen u Univerzitetskoj dečjoj klinici (UDK) u Beogradu, gde je pomoćnik direktora, šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing, predsetnik Etičkog odbora UDK. Završio Medicinski fakultet u Beograd u roku, 28.02.1991. sa srednjom ocenom 9,68. Specijalistčki ispit iz pedijatrije položio 03.07.1996. sa ocenom odličan. Magistarsku tezu (iz kardiologije) pod nazivom NEINVAZIVNA PROCENA VENTRIKULARNIH EKSTRASISTOLA KOD DECE SA STRUKTURNO NEOŠTEĆENIM SRCEM odbranio 25.02.1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uže oblasti rada i istraživanja su opšta pedijatrija, dečja kardiologija - aritmologija, dečja sportska medicina i telemedicina. Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD. Kao (ko)autor učestvovao u izradi brojnih stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama. Autor je poglavlja udžbenikcima za redovne i za poslediplomske studije. Koautor u tri vodiča dobre kliničke prakse: • Nacionalni vodič dobre kliničke prakse: racionalna upotreba antibiotika • Vodič za dijagnostiku i terapiju infekcija gornjeg respiratornog trakta • Vodič za osnovno i specijalizovano zbrinjavanje novorođenčadi Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Glavni i odgovorni urednik stručnog (revijalnog) časopisa “Pedijatar, dijagnostičko-terapijske prepopruke” koji izlazi kvartalno od 2018. godine. Istraživač u međunarodnom (HERIC) projektu u kojem je razvijen novi, inegrativni telemedinski sistem za brzu dijagnostiku srčanih aritmija. • Član Srpskog lekarskog društva, Udruženja kardiologa Srbije, • Generalni sekretar Udruženja pedijatara Srbije. • Stručnjak Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) za procenu dokumentacije o ispitivanju kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti lekova, za oblast pedijatrije i kardiologije. • Stalni član Komisije za stavljanje u promet humanih lekova Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) Dobitnik godišnje nagrade Srpskog lekarskog društva iz fonda Prof. dr S. Kostić. Povodom obeležavanja 76 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dobio plaketu Medicinskog fakulteta. Dobitnik plakete Srpskog lekarskog društva. Nosilac Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena. Oženjen, otac troje dece, deka jedne unuke i jednog unuka.

0

Komentari 0

Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

vaspitanje

6 najčešćih roditeljskih grešaka u vaspitanju dece

12/10/2026
Stres pri polasku u školu i školski stres – manifestacije i uloga odraslih

Stres pri polasku u školu i školski stres – manifestacije i uloga odraslih

12/10/2026
električni trotinet

Kako znate da ste loš roditelje? Kupili ste detetu električni trotinet ili bicikl

09/10/2026
Kuda idu emocije

Razmislite pre nego izgovorite rečenicu: „Ajde, šta plačeš, pa ti si dečak.“

01/10/2026
Prikaži još

Vesti

Kako da spremimo decu za budućnost a da sačuvamo ono što je generacijama bilo dobro za njihovo odrastanje?

Zašto treba da odvedete decu na Ostrvo večitog proleća?

U kojoj zemlji u školama uče decu da upravljaju emocijama?

Kako da pomognete detetu da prevaziđe strah od mraka

Batut – novi presek: Od 43 zaraženih virusom Zapadnog Nila 40 u teškom stanju

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2026.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora