Najčešće bolesti izazvane streptokokom - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Najčešće bolesti izazvane streptokokom

10/03/2021
in Respiratorni sistem
300

Povremena pojava bolesti i stanja koja izaziva Beta-hemolitički streptokok grupe B je povod da se ovom temom podrobnije pozabavimo.

Foto: Canva

Može se reći da je era antibiotika umnogome smanjila klinički i epidemiološki značaj ovih bolesti, a dobrim delom uticala i na formu njihovog ispoljavanja. Ipak, utvrdjena mogućnost komplikacija nakon streptokoknih infekcija, kao i okolnost da se mogu javiti u formi manjih epidemija u školama ili obdaništima, čine ove bolesti i dalje predmetom interesovanja roditelja i lekara.

Koje streptokoke uzrokuju anginu?

Ono što danas, u užem smislu, nazivamo streptokoknom anginom izaziva nekoliko desetina sojeva β hemolitičkog streptokoka grupe A. Samo za ovu bakteriju su vezane pojave tipične angine i post-streptokoknih komplikacija i ne treba ih mešati sa drugim streptokokama koje se mogu naći u različitim uzorcima tokom bakteriološke obrade (bris i sl.), kao što su Streptococcus pneumoniae, Streptococcus faecalis, kao i Streptokoke čije su „grupe“ obeležene drugim abecednim slovima.

Kako se „dobija“ angina?

Streptokokna angina spada u grupu infekcija koja se prenosi kapljičnim, dakle respiratornim putem. Inkubacija je kratka,2-5 dana. Može se javljati u formi manjih epidemija, u zatvorenim kolektivima. Za razliku od virusnih respiratornih bolesti, koje su češće u jesen i zimu, streptokokne bolesti nemaju pravilnu sezonsku distribuciju. Brojne statistike pokazuju da su ove bolesti veoma retke kod dece mlađe od 5 godina, dok je učestalost najviša kod školske dece.

Koje su manifestacije angine?

Tipična streptokokna angina se odlikuje relativno stalnim kliničkim tokom: osnovni simptomi su visoka temperatura, preko 38,5- 39 stepeni, bol u grlu, otežano gutanje, otok i bol lokalnih limfnih žlezda vrata. Lokalni nalaz u grlu je tipičan, sastoji se od izrazite hiperemije mekog nepca, nepčanih lukova i tonzila, često sa lokalnim otokom i enentemom. Klasični gnojni eksudat na krajnicima se može javiti u ranoj fazi bolesti, ali može i posle 48 sati, isto važi i za beličasto obložen jezik. U težim slučajevima, dolazi do pogoršanja opšteg stanja („intoksikacija“).

Ima li komplikacija?

Moguće komplikacije bolesti mogu biti u formi sekundarnih fokalnih gnojnih infekcija (Otitis media, osteomijelitis, septični artitis), ili kasnijih komplikacija koje se zovu i „nesupurativne“, koje nastaju na imunološkoj osnovi, od kojih su najvažnije reumatska groznica i akutni poststreptokokni glomerulonefritis. Pravovremena dijagnoza i terapija praktično isključuju mogućnost nastanka navedenih komplikacija.

Kako se postavlja dijagnoza angine i šarlaha?

Osnova dijagostike streptokoknih bolesti je uklapanje kliničke slike i bakterioloških nalaza – brisa ždrela. Pomoćna, ili dodatna dijagnostička sredstva (kompletna krvna slika, na primer) imaju dodatni, ali svojom prirodom, ograničeni značaj.

Kako se leče streptokokne infekcije?

Ukoliko, dakle, lekar ima pred sobom pacijenta sa tipičnom anamnezom, lokalnim nalazom u ždrelu i uz to tipičnom ospom, dileme nema. Terapiju treba započeti odmah, bez obzira da li će se dodatna potvrda streptokokne infekcije potražiti brisom ždrela. U brisu se kod tipične slike, pojavljuje β hemolitički streptokok grupe A u „signifikantnom“ procentu ili čistoj kulturi.

Osnov terapije su penicilinski antibiotici, ili antibiotici slični eritromicinu, kod pacijenta kod kojih postoje ograničenja u upotrebi penicilina. Posle započinjanja terapije, u slučaju streptokokom izazvanih bolesti, dete je oslobodjeno većeg dela simptoma, a svakako povišene temperature u roku 24-48 sati. Streptokok se u brisu ždrela ne može naći posle 24 sata terapije, mada se ova vrsta analize danas čini nepotrebnom. Pravovremena terapija isključuje mogućnost gnojnih, sekundarnih, a praktično minimizira mogućnost post-infektivnih, ne gnojnih komplikacija (reumatske groznice i glomerulonefritisa)

Ima li bolesti koje liče na anginu i šarlah, a to zapravo nisu

Lokalni nalaz u ždrelu može biti sličan kod virusnih faringitisa, uz mogućnost nastanka fibrinskih eksudata na krajnicima , veoma sličnih gnojnim „čepovima“, tipičnim za streptokokne angine. Poseban primer čini lokalni nalaz kod infektivne mononukleoze, koji može  biti skoro identičan onom kod klasične angine.

Šarlahu slična (skarlatiformna) ospa, veoma slična po izgledu i distribuciji se može javiti kod brojnih virusnih infekcija. Najčešće je izazivaju virusi iz grupe enterovirusa (koji takodje, nemaju pravilnu sezonsku distribuciju), citomegalovirus, nešto redje virusi iz brojnih familija Coxsackie i Herpes virusa. Kod ovih bolesti, postoji odstupanje od uobičajenog kliničkog toka, na primer: kraći tok bolesti, ranija pojava ospe, niža telesna temperatura, odsustvo perutanja, prisustvo drugih kliničkih pojava, tipičnih za virusne bolesti (zapaljenja usana ili sluzokože usne duplje). Osnovni dokaz protiv streptokoka predstavlja bakteriološka obrada – bris ždrela je „negativan“.

Šta je šarlah?

Šarlah („scarlet fever“) je streptokokna bolest ili manifestacija koju izazivaju 3 poznata soja ove vrste streptokoka koja stvaraju egzotoksin („eritrogeni toksin“). Bolest počinje sa slikom klasične streptokokne angine, da bi se nakon 48 sati pojavila relativno tipična ospa. Ospa se može opisati kao sitnozrnasta ospa na koži koja je izmenjena, suva i hiperemična. Ospa se tipično, prvo javlja ispod pazuha i u preponama, brzo se širi na veća polja kože na grudima, trbuhu i ledjima. Retko se javlja na nogama, na licu se ispoljava u formi homogenog crvenila obraza, sa tipičnim bledilom oko usta. Česti su i manje tipični slučajevi, sa ograničenom distribucijom po telu, pri tome ospa ne mora biti ubedljiva. Nakon nekoliko dana, ospa bledi, koža se peruta, a sve se završava tipičnim (kroz 1-2 nedelje) „ljuštenjem“ finih slojeva kože na šakama, tabanima i prstima.

Osoba može više puta u životu imati streptokokne infekcije, obzirom na veliki broj vrsta β hemolitičkog streptokoka grupe A koji ih može izazvati. Smatra se da prisustvo eritrogenog toksina, sa druge strane, stvara trajni imunitet kod domaćina, pa se kožna manifestacija može, najčešće, imati samo jednom!

Dr Zoran Brajković, specijalista pedijatar i anesteziolog

Tagovi: anginabolno grlošarlahstrepotokoka
ShareTweetSendSendShare
300

Komentari 300

  1. Avatar photo Marija Slako says:
    pre 11 godina

    Dete mi ima 6 god.i poslednje 3 godine u ovo doba godine mu se perutaju jagodice na prstima ruku, crveno je, i meni bas deluje zabrinjavajuce. jedan lekar kaze da je od pranja ruku sapunom-sto i jeste cesce leti, drugi kazu neka alergija, evo veceras sam primetila da se opet pojavilo isto. Zabrinuta mama, hvala.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      Prvi korak je da se izbace sapuni i ruke peru blagom baby kupkom (ima najmanji iriritativni efekat). Drugi korak je upotreba hidrantnih krema ODMAH posle pranja ruku.

      Ako za 7 do 10 dana nema boljitka neophodan je pregled dermatologa.

      Odgovori
      • Avatar photo Marija Slako says:
        pre 11 godina

        hvala puno, sve cemo probati

        Odgovori
  2. Avatar photo Natasa says:
    pre 11 godina

    Hvala puno!

    Odgovori
  3. Avatar photo Natasa says:
    pre 11 godina

    Doktore, stigao je rezultat brisa koji se u vrticu redovno uzima. Decak od 6 godina, bez ikakvih tegoba ili simptoma, ima 10% streptococcus pyogenes, preporucen je penicilin. Da li da pocnemo sa terapijom, sutra ide na Zlatibor?
    Hvala!

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      Naravno da NE treba davati antibiotik detetu koje NEMA bilo kakvih simptoma i znakova infekcije!

      Eventualno Tantum verde sprej 3 put posle obroka i to je to. Ne treba ni ponavljati bris kod deteta koje nema smetnji!

      Odgovori
  4. Avatar photo vagariba says:
    pre 11 godina

    Moje dete je imalo infekciju grla koja se spustila na bubreg tako da sada ima i upalu bubrega,lekari kažu da su streptokoke u pitanju i da stvar nije ni malo naivna.Pri tom nas je sve to strefilo bez ikakve najave u vidu temperature i peckanja pri mokrenju i sa vrlo visokim pritiskom i otokom tela što nas je prvo upozorilo da postoji neki problem.
    Zanima me kakve su posledice svega toga?

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      To je sada naprosto nemoguće proceniti.

      Praćenje stanja deteta i uvid u laboratorijsle analize će pokazati u kom pravcu ovo ide. Svakako, nefrolog koji prati dete je prava adresa za sva pitanja, a treba se nadati povoljnom ishodu.

      Odgovori
      • Avatar photo vagariba says:
        pre 11 godina

        Hvala puno!

        Odgovori
        • Avatar photo vagariba says:
          pre 11 godina

          Mi smo i dalje u bolnici. Još uvek krvi u urinu i povišen pritisak. Imunološke analize su pokazale da se bubrežna funkcija još uvek nije vratila u normalu. Doktorka kaže da će morati promeniti terapiju tj. uvešeće nam kortikosteroide .Ako i to ne uspe dalje sledi biopsija bubrega……
          Zanima me koliko i da li su kortikosteroidi štetni za jednog pubertetliju ili ne i ako jesu u kojoj meri i na šta treba da obratimo pažnju?
          Koliko u proseku traje terapija i šta sledi posle toga ako dođe do normalizacije stanja?

          Odgovori
          • Avatar photo MojPedijatar says:
            pre 11 godina

            Ovo je logičan sledeći korak i terapija kortikosteridima pomaže kod većine dece. Kada se ne daju predugo, neželjeni efekti su relativno bezopasni i prolazni. Sada je korist od ove terapije daleko veća od neželjenih efekata, tu nema dileme.

            Dužina trajanja terapije zavisi od praćenja deteta, a to je isključivoj nadležnosti nefrologa koji leče i prate dete. Zato sve detalje oko terapije ipak treba razmotriti sa lekarom koji brine o Vašem detetu.

    • Avatar photo danijela mitrovic says:
      pre 11 godina

      Moje dete ima 3 godina imao je temperaturu preko 39,bili smo kod doktorke i dala nam je uput za bris grla,uradili smo bris,rezultat je da nema streptokoka,pitanje je da li se bris radi ujutru pre pranja zuba,dorucka i svega ostalog ili moze i u toku dana?

      Odgovori
      • Avatar photo MojPedijatar says:
        pre 11 godina

        Najbolje ujutro, a može i u toku dana, ali NE treba prati zube pre brisa!

        Odgovori
        • Avatar photo danijela mitrovic says:
          pre 11 godina

          Mi smo oprali zubice pre nego sto smo otisli kod pedijatra,a zatim smo uradili bris,da li to znaci da on mozda ima streptokoke,temperatura je prestala,ostao je samo kasalj.

          Odgovori
          • Avatar photo MojPedijatar says:
            pre 11 godina

            Nema potrebe da ponavljate bris!

  5. Avatar photo Dragica says:
    pre 11 godina

    Moja devojcica ima 6 godina i 20kg, pedijatar koji je pregledao sumnja da su u pitanju streptokoke i prepisao terapiju, dok ne stignu rezultati, panklav 2x u dozi od 5ml dva puta dnevno, 10 dana. U uputstvu sam procitala da je za decu do 6 god. i 21 kg preporucena doza od 2,5ml dva puta dnevno. Mene interesuje Vase misljenje kad je u pitanju prepisana terapija. Hvala!

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 11 godina

      Dobar izbor leka protiv streptokoka i dobra doza.

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Šta uzrokuje grčeve kod moje bebe?

Šta uzrokuje grčeve kod moje bebe?

20/06/2025
adeno virus

Adeno virus – respiratorne ili gastrointestinalne tegobe?

18/06/2025
roditeljstvo

Prva godina roditeljstva u brojevima: 3300 pelena, 6689 fotografija….

17/06/2025
Urasla dlaka, čir kože i urasli nokat – isto rešenje za sve probleme

Urasla dlaka, čir kože i urasli nokat – isto rešenje za sve probleme

17/06/2025
Prikaži još

Vesti

Becutan Talks: Svesno, a ne savršeno roditeljstvo

Istraživanje: Kakav uticaj na zdravlje ima kisela voda

Dečji psihijatar dr Grujičić: Dolaze roditelji i kažu mi, doktore, on ne ispušta telefon. I onda, ja izađem u čekaonicu gde sede mama i ćerka i obe na telefonima

05.jun – Svetski dan zaštite životne sredine

Istraživanje: Šta su deca pretraživala i gledala na mreži ove godine

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora