Kako da se zaštitite od groznice Zapadnog Nila

Virus koji je u Srbiji prisutan od 2012. godine ovog leta je posebno u ekspanziji. U većem riziku su osobe starije od 50 godina

Foto: Pixabay

Groznica Zapadnog Nila, od koje je u Srbiji od početka ove sezone obolelo više od 102, a umrlo devetoro ljudi, može da bude izuzetno opasna za starije i hronično obolele, pa i da ima fatalan ishod. Većina umrlih su, prema evidenciji Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, sredovečni i stariji – starosti od 56 do 84 godine.

Slučajevi obolevanja prijavljivani su u Južnobanatskom okrugu (18 osoba), Južnobačkom (22), Zapadnobačkom (6), Sremskom (2), Srednjebanatskom (4), Podunavskom (2) i Severnobanatskom (2) i na teritoriji Grada Beograda (46).

Intenzivnije širenje groznice Zapadnog Nila očekuje se naročito do kraja ovog meseca, pa sve do oktobra, pa su neophodne mere lične zaštite kako bi se izbegla infekcija, mada ona nema kod svih ni iste simptome, ni isti tok.

Infektolozi kažu da su u većem riziku za razvijanje težeg oblika bolesti osobe starije od 50 godina, osobe sa hroničnom bolešću, kao i osobe sa oslabljenim imunitetom.

Mera lične zaštite od uboda komaraca i njihovo uništavanje glavni su načini za smanjenje rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, navode u Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

– U toku sezone, svake godine od juna do novembra, kontinuirano se prati aktuelna epidemiološka situacija u vezi sa infekcijom virusom Zapadnog Nila, o čemu se javnost redovno obaveštava. Glavna mera zaštite je uništavanje komaraca – kažu u „Batutu“.

Ova ustanova preporučila je mere lične prevencije virusa, poput upotrebe repelenata, nošenje komotne odeće dugih rukava i nogavica, izbegavanje boravka na otvorenom u vreme najintenzivnije aktivnosti komaraca, odnosno u sumrak i u zoru.

Pored toga, preporučuju i upotrebu zaštitnih mreža protiv komaraca na prozorima i vratima, boravak u klimatizovanim prostorima, izbegavanje šuma i močvara i isušivanje izvora stajaće vode.

– Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Uklonite odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu – objašnjavaju u „Batutu“.

Komarci su najaktivniji u sumrak i zoru, pa se u to vreme nikako ne preporučuje šetnja tamo gde ima vode i zelenila.

Pročitajte i Virus Zapadnog Nila

Pogrešno je verovanje da virus Zapadnog Nila prenose samo tigrasti komarci. Zaraženi su i domaći, naravno ne svi. Zavod za biocide tretira sva mesta na kojima se otkriju legla zaraženih komaraca.Groznica Zapadnog Nila ne prenosi se sa čoveka na čoveka, pa nema nikakve bojazni od kontakta sa inficiranim.

Od momenta uboda zaraženog insekta do ispoljavanja prvih kliničkih simptoma bolesti prođe od dva do 14 dana.

Kod oko 80 odsto inficiranih nema nikakvih kliničkih simptoma ili znakova bolesti.

Kod 20 odsto zaraženih koji imaju simptome, oni su obično slični simptomima gripa – povišena temperatura, glavobolja, bol u grlu, zglobovima i mišićima, uvećane limfne žlezde, prolazni osip. Kod manje od jedan odsto inficiranih može da se javi teža klinička forma ovog oboljenja, odnosno – meningitis i encefalitis. Kako se ubod zaraženog ni po čemu ne razlikuje od uboda običnog komarca, ljudi veoma često ne znaju da su preležali ovo virusno oboljenje.

Pojava temperature, iako može da uplaši, ako je to jedini znak, zapravo pokazuje da je oboljenje blago, i nema potrebe da se traži lekarska pomoć. Ali simptomi poput intenzivne glavobolje, ukočenosti vrata, dezorijentacije, slabosti mišića ukazuju na težu formu bolesti i što pre treba otići kod doktora.

TRAJNI IMUNITET

Groznica Zapadnog Nila u Srbiji je prvi put registrovana 2012. godine, i od tad se novi slučajevi obolevanja registruju svake sezone. Od tada je dosta ljudi bilo u kontaktu sa virusom Zapadnog Nila, i stekli su prirodnu zaštitu.Kada se jednom preleži ubod zaraženog komarca,bez obzira da li je bolest prošla neprimetno, bez simptoma, ili je imala težu formu, organizam formira zaštitu od ovog virusa.

UVEK KREMA

Tokom svakog boravka na otvorenom u vreme aktivnosti komaraca savetuje se korišćenje repelenata, i to samo onih koji su registrovani. Repalente ne treba nanositi na čitavo telo, nego samo na one delove koji su otkriveni. Ako koristite i kreme sa zaštitom od ultravioletnog zračenja prvo nanesite tu kremu, pa tek kada je koža upije na otkrivene delove tela nanesite repalent.

Novosti

1
Ostavi komentar

Povezani članci

Vesti

Instagram