Hipertenzija: I deca imaju povišen krvni pritisak
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Hipertenzija: I deca imaju povišen krvni pritisak

04/02/2025
in Kardiologija
75

Kada se govori o hipertenziji – povišenom krvnom pritisku, obično se pomisli na bake i deke koji svaki dan uzimaju „one lekove za pritisak“. Nažalost, povišen arterijski pritisak nije privilegija starijeg doba

hipertenzija kod dece

Foto: Freepik

Iako je mnogo ređa kod dece, hipertenzija je danas aktuelan problem i u ovom uzrastu. Broj mališana koji boluju od hipertenzije je značajno veći u odnosu na podatke od pre dvadeset godina, što je jasan pokazatelj potrebe da se ovaj problem približi mamama i tatama. 

Povišen pritisak je veliki medicinski, ali i socijalni problem, jer ako neko ima hipertenziju u mladosti, a ne leči je, postoje brojne i veoma opasne komplikacije koje nastupaju već u zrelim godinama života – u vreme pune kreativne i radne sposobnosti.

*Koji je put do dijagnoze?

Iako na prvi pogled izgleda jednostavan, put do dijagnoze arterijske hipertenzije nije uvek lak. Za razliku od odraslih, gde su maksimalne „normalne“ vrednosti dobro definisane, kod dece nije tako. Uzrast, telesna masa i visina su glavni faktori koji definišu gornje granice normalnog pritiska kod mališana. Pedijatri imaju odgovarajuće tabele za svaki uzrast, koje podrazumevaju i težinu i visinu. Zato mame i tate NE TREBA da pamte te vrednosti – to je posao lekara, koji će ih, ako je potrebno, informisati o tome.
Na sistematskim pregledima bi mališanima trebalo OBAVEZNO meriti i arterijski pritisak. U medicinski razvijenim zemljama se to primenjuje još u predškolskom uzrastu! Ako se prilikom pregleda u ambulanti otkrije da dete ima povišen arterijski pritisak, postoje dve mogućnosti:
– Neka deca imaju značajno veće vrednosti krvnog pritiska od dozvoljenih. Njihov gornji i donji pritisak je skoro uvek veoma visok, pa tu nema dileme -jasno je da se radi o arterijskoj hipertenziji. Ova „varijanta“ je jasna, ali je relativno retka (što je dobro).
– Mnogo veći broj dece ima blago povišene vrednosti krvnog pritiska u pedijatrijakoj ambulanti. Ove vrednosti se „vrte“ oko gornje granice, i tada lekaru nije lako da postavi definitivnu dijagnozu. U takvim slučajevima se obično savetuje merenje pritiska kod kuće, gde se obično dobijaju realnije vrednosti, jer je dete opuštenije. Pritisak se meri 10 do 14 dana, obično ujutro i uveče, pa se zapisane vrednosti prezentuju pedijatru. Ako NEMA povišenog pritiska, onda je sve u redu, a ako se otkriju visoke vrednosti, postavlja se dijagnoza hipertenzije. Ova „fora“ sa kućnim merenjem je korisna jer može poštedeti dete (koje zapravo nema hipertenziju) nepotrebnih dijagnostičkih procedura. Takvi mališani obično imaju tzv. „hipertenziju belog mantila“ – zbog straha od lekara imaju blago povišene vrednosti krvnog pritiska kojih nema u kućnim uslovima.

*Koji su uzroci hipertenzije kod dece?

Kod većine odraslih pacijenata (preko 90%) koji pate od hipertenzije NE MOŽE se, i pored detaljne dijagnostičke obrade, otkriti uzrok povišenog pritiska. Tada je nasledni faktor na prvom mestu na optuženičkoj klupi, a takva hipertenzija se naziva idiopatska (u prevodu – hipertentija bez jasnog uzroka). Naravno, postoje brojne pretpostavke, ali one ipak spadaju u usko stručni problem.
Kod dece je situacija obrnuta – BOLEST je kod većine njih uzrok hipertenzije!

Srce: Iako svi odmah pomisle na srce, ono nije najčešći organ koji utiče na krvni pritisak. Postoji jedna srčana mana koja izaziva hipertenziju (suženje – koarktacija aorte), kao i još neke bolesti srca koje su ipak retko uzrok ovog povišenja. Već na osnovu pregleda i EKG-a moguće je videti da li je srce „glavni osumnjičeni“ uzrok problema sa krvnim pritiskom.

Bolesti bubrega i mokraćnih puteva: One neprikosnoveno drže prvo mesto na listi uzroka hipertenzije. Kod male dece se obično radi o anomalijama mokraćnih puteva koje oštećuju bubreg, koji potom stvara supstance koje utiču na povišen arterijski pritisak. Postoje i oboljenja bubrežnog tkiva koje mogu biti uzrok hipertenzije. Zato je kod mališana koji imaju hipertenziju (a nemaju suženje – koarktaciju aorte) potreban pregled nefrologa (specijaliste za bolesti bubrega) koji će isplanirati potrebne dijagnostičke procedure, sa ciljem da se utvrdi uzrok povišenog pritiska.

Bolesti žlezda: Značajno ređi uzrok hipertenzije kod dece su bolesti ŽLEZDA koje stvaraju hormone (endokrinološke bolesti), a ona obično imaju i druge znake „hormonskih poremećaja“ koje pedijatar može da prepozna.

Genetska sklonost: Ako se i pored ispitivanja ne otkrije uzrok, onda kažemo da se radi o idiopatskoj hipertenziji. Ona je verovatnija kod starije dece i adolescenata, a tada se obično otkrije da je i neko od članova porodice u mladosti imao povišen pritisak, pa je jasno da se radi o genetskoj sklonosti.

Gojaznost: Gojaznost je često praćena povišenim arterijskim pritiskom, iako nema drugih razloga (koje smo naveli) koji mogu da uzrokuju hipertenziju. To je ozbiljan poremećaj koji uključuje druge brojne probleme, od kojih je hipertenzija često jedan od najvećih. Sa regulacijom težine obično se normalizuju i vrednosti arterijskog pritiska.

Da bi se otkrio uzrok hipertenzije, često je potrebno uraditi puno pregleda i dijagnostičkih procedura. Nekada je potrebno i nekoliko nedelja da bi se sve obavilo. Zato je potrebno strpljenje i roditelja i deteta, a „dirigentsku palicu“ treba prepustiti pedijatru koji će isplanirati redosled ispitivanja.

Strana 1 od 3
123Sledeća
Tagovi: hipertenzijapovišen pritisak
ShareTweetSendSendShare
dr Goran Vukomanović
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

dr Goran Vukomanović pedijatar kardiolog

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Medicinski fakultet u Beogradu završio 1991. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1996. godine. Upisao poslediplomske studije iz kardiologije. Magistarsku tezu pod nazivom Neinvazivna procena ventrikularnih ekstrasistola kod dece sa strukturno neoštećenim srcem odbranio 1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Uže oblasti rada i istraživanja su pedijatrijska kardiologija, aritmologija, dečja sportska medicina kao i telemedicina. Šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing Univerzitetske dečje klinike.
Kao (ko)autor učestvovao u izradi preko 140 naučnih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama.
Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska (Prof. dr Wofgang Kiowski) i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD, (Prof. dr Christopher Erickson).
Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Oženjen, otac troje dece.

75

Komentari 75

  1. Avatar photo DACA says:
    pre 9 godina

    Temperatura je 37,2

    Odgovori
  2. Avatar photo DACA says:
    pre 9 godina

    I pomalo me boli glava.

    Odgovori
  3. Avatar photo DACA says:
    pre 9 godina

    Imam 14 god. Kada hodam i nekad kad sedim imam osecaj kao da cu lasti i osevam neki pritisak u glavi i steze me u grlu.Ponekad imam i panicne napade.Da li to znaci da imam povisen pritisak? Inace pre tri meseca su sve analize bile u redu i pritjsak je bio normalan.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 9 godina

      NIŠTA od ovoga NE ukazuje na hipertenziju, već na „stresne – emotivne“ tegobe.

      Odgovori
  4. Avatar photo ljiljana says:
    pre 10 godina

    Hvala. Sad mi je lakse.

    Odgovori
  5. Avatar photo ljiljana says:
    pre 10 godina

    Interesuje me da li se digitalnim aparatom za odrasle moze izmeriti pritisak detetu od 5 godina. Probala sam pa je bilo 118/80 i kao da je javljao gresku. Na svakom sistematskom je 90/60 ali kod lekaraje specijalni mali deciji aparat sa pumpicom. Sad me plasi da li je ovo realan pritisak mom detetu?

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      NE može se koristiti ova vrsta aparata za merenje pritiska kod dece ovog uzrasta.

      Odgovori
Previous
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
ćutanje

Ako dete kažnjavate ćutanjem, znajte da je to jedna od najbolnijih kazni

06/05/2025
tuzno dete

Iz psihološke ordinacije: Važno je i da roditelji „poprave“ sebe

05/05/2025
Prikaži još

Vesti

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama

Alimentacioni fond dobro rešenje, pomaže ženama da ostvare svoje pravo

Rutina nege za mame – put ka osveženju i unutrašnjoj harmoniji

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora