Foto> Flickr
Kakvu funkciju imaju krajnici u našem organizmu?
Krajnici su u sklopu imunološkog sistema organizma, znači oni su imunološki organ, vrlo značajan do navršene tri godine života deteta. Do tog perioda oni imaju veoma značajnu ulogu u celom odbrambenom sistemu. Kako dete odrasta, imunološki sistem sazreva, a fiziološka uloga krajnika polako opada, da bi drugi imunokompetentni organi preuzeli funkciju. Posle desete, petnaeste godine imunološka uloga krajnika više nije od posebnog značaja u smislu odbrane i zaštite. To možemo videti i na njihovom morfološkom izgledu, jer se krajnici od puberteta značajno smanjuju, tako da odrasli ljudi retko imaju velike krajnike jer su oni u odraslom dobu atrofični. Znači, njihova uloga u organizmu u tome periodu prestaje i polako nestaje.
Kada je neophodno operisati krajnike?
Sve ovo što smo rekli bilo bi dobro da ne postoji mogućnost da krajnici u celoj ovoj priči ne igraju i negativnu ulogu. Znači njihova uloga, od prirode predodredjena je da štite organizam, međutim, oni mogu postati žarište i opasnost po organizam što se, na svu sreću, ređe dešava. Najveći broj populacije ima krajnike koji ne predstavljaju problem i samim tim nemaju bilo kakvog uticaja na njihovo zdravstveno stanje. Krajnici se operišu ukoliko postanu opasnost za organizam. To bi značilo da postoji mogućnost da žarište tj. upaljeni krajnici, izazovu komplikacije na udaljenim organima, na primer srcu, zglobovima, bubrezima. Tada moramo biti budni vodeći računa i o tome da predvidimo i predupredimo mogućnost stvaranja takve komplikacije. Retko se dešava se da su palatinalne tonzile ili takozvani palatinalni krajnici toliko veliki da prave detetu mehaničku smetnju sa disanjem, češće se to dešava kada je treći krajnik u pitanju. Međutim, usled njihove hipertrofije može da dodje do problema sa disanjem naročito u snu kada dodje do opuštanja svih mišića pa tako i mišića koji drže i okružuju krajnike.Veoma uvećani krajnici zapadnu na zadnji zid ždrela i znatno redukuju prostor za disanje. To se manifestuje takozvanom apneom.tj. kliničkim sindromom koji je poznat kao sleep apnea i ima dosta negativne posledice za razvoj deteta. Ovakve situacije su veoma retke, ali postoje. Znači u ovom slučaju su krajnici biološki zdravi, ne dolazi do njihove hornične inflamacije ili ponavljanja zapaljenja, ali oni svojom veličinom detetu mogu da prave problem. Znači to ovo je jedna od indikacija za ukljanjanje krajnika, njihova prekomerna veličina koja izaziva te posledice. Međutim, krajnike uglavnom vadimo usled njihovih bioloških neadekvatnosti, tj. usled njihovog zapaljenja.
Koje su to situacije koje zahtevaju operaciju pre treće godine?
Praktično takve situacije ne postoje. Izuzetno retko može mehanička zapreka, tj. prekomerna veličina krajnika da bude toliko izražena da smo prinudjeni da vadimo krajnike pre navršene treće godine života. Krajnici u tom svom razvoju svoju maksimalnu veličinu postižu kasnije, posle treće godine života, negde izmedju četvrte i šeste. Tako da na takvu situaciju nailazimo izuzetno retko. Druga varijanta, koja je u današnje vreme više teoretska nego praktična, bi bila ako su krajnici uzrok sepse, što se opet veoma retko dešava pre navršene treće godine života. Meni su takvi slučajevi poznati samo iz literature u praksi tako nešto nisam sretao. Krajnici zbog hroničnog zapaljena, ili čestih akutnih angina vrlo retko prave problem pre navršene treće godine živta. Do treće godine života po pravilu deca imaju češći problem sa trećim krajnikom, a od treće godine života se palatinalne tonzile pojavljuju kao problem.
U praktičnom smislu, operacija palatinalnih krajnika pre navršene treće godine života, ne dolazi u obzir.
Da li je istina ili zabluda da svaka infekcija «otići na pluća», posle operacije krajnika?
To je predrasuda sa kojom se mi srećemo onog momenta kada počnemo da se bavimo ovim poslom. Ja sam bio na specijalizaciji kada sam čuo takvo mišljenje. Za to nema adekvatnog objašnjenja. Krajnici nisu ti koji brane pristup donjim respiratornim putevima. Postoje drugi fiziološki mehanizmi i organi koji su od prirode za to zaduženi. Vazduh koji ide u pluća, ne ide preko krajnika izuzev u situaciji kada se diše na usta. Vazduh prilikom disanja na nos, prolazi iza krajnika pa je krajnje nebitno da li krajnici postoje ili ne, jer ih struja koja ide iz nosa zaobilazi.
Rekli smo da ne krajnike ne treba vaditi pre treće godine, da li postoji gornja uzrastna granica za njihovu operaciju?
Krajnici si vade u onom momentu kada padne imunološka barijera i kada oni postanu žarište u organizmu. Mi ne možemo predvideti koji će to period života biti, a to se dešava u svim uzrastima. Naravno da je u mladjem uzrastu češće. Praktično ne postoji tačno definisana gornja granica za vadjenje krajnika.
Kakva je preporuka za operaciju kod dece koja imaju astmu i bolesne krajnike. Da li se tada preporučuje operacija ili ne?
To je pitanje veoma kompleksno i na njega je nemoguće odogovoriti sa jednim kratkim i definisanim odgovorom, odnosno, sa da ili ne. Činjenica je, da je praksa pokazala, da deca koja boluju od bronhijalne astme u nekim slučajevima mogu da imaju pogoršanje astme posle vadjena krajnika. Međutim, u slučaju da postoje ozbiljni razlozi za vadjenje krajnika, ako dete ima bronhijalnu astmu, uvek se konsultujemo sa pedijatrom-pulmologom koji vodi dete pa zajednički dolazimo do konačne odluke. Ako postoje vrlo ozbilji razlozi za vadjenje krajnika, u smislu fokusa i permanentnog uticaja tog horničnog zapaljenja na organizam, tada ih svakako treba otkloniti. Međutim, taj problem zahteva timski pristup. U medicini je uvek bolje kada se stvari sagledaju sa više strana i više specijalnost. Jer svi mi uskostručno gledajući problem ne možemo da ga obuhvatimo kompleksno već samo parcijalno, a to ne daje najbolje razultate.
Na osnovu napred napisanog možemo zaključiti, ukoliko je problem velik, a drugi načini lečenja nisu dovoljno efikasni, preporučuje se operacija, a ako se problem može rešiti i manje invazivnim putem, predlaže se izbegavanje operacije. Krajnja odluka je, naravno, na samom pacijentu ili na roditeljima deteta
Poštovani,
Imam sina od 4,5 godine.Pre godinu dana mu je operisan treći krajnik, ali od tada je imao upalu uva više puta.Ima uvećane krajnike i idemo na preglede kod ORL.Rađena je timpanometrija 4 puta i nisu bili dobri rezultati.Da li je neophodna operacija i ostalih krajnika?
To naprosto MORA da proceni ORL specijalita koji prati dete.
Poštovani, moja cerka ima dve god. Pre dve nedelje je operisala treci krajnik zbog hipertrofije. Doktor je rekao da je bio izuzetno uvecan. U toku noci joj se sada desava da ima nekoliko apnea, budi se i zaplace. Vidim da joj je tad nosic zapusen. Dete je potpuno zdravo, nema alergiju. Tonzile su joj zdrave ali dosta uvecane, orl specijalista kaze da se nista nedira pre trece god. Da li su mozda ti krajnici uzrok apnea, sad kada treceg viseg nema? Zbog cega je odredjena granica za operaciju od trece godine? Uznemirujuce je gledati dete u toku noci kako se trza i budi kad ‘upada’ u san zbog nedostatka vazduha. Hvala vam puno!
Apnea može da potrajne nedeljama posle vadjenja adenoida (trećeg krajnika) tako da ovo, za sada, nije za brigu.
Moja devojcica ima 4god,7 meseci je bila zdrava ali kad krene ovo hladno vreme (i zivimo u stanu gde je suv vazduh) kada se razboli tesko dise na nos. Krajnici su veliki ali nikada nije imala gnojnu anginu. Mene zanima da li smetnja treceg krajnika podrazumeva da dete i kad je zdravo tesko dise na nos? Jer ona kad je zdrava normalno dise! 3 lekara smo konsultovali 2 lekara nisu za vadjenje jedan kaze da se vade!
Ovo je delikatna situacija!
Mislim da ORL specijalista koji se baš bavi decom treba da donese odluku.
Treći krajnik treba vaditi ako je uvećan, a ova dva krajnika treba pažljivo razmotriti – pošto nema gnojnih angina.
Do svoje pete godine sam se naprimala inekcija zbog krajnika. Posle operacije sam zaboravila sta znaci biti bolestan. Tako je i danas dan zabole me grlo ako se prevarim pa popijem suvise hlafan gaziran sok i to je to. Razmoslite o operaciji ako dete i dalje ima problem sa krajnicima.
Po preporuci naseg pedijatra ali i vas,bili smo jutros kod ORL doktora,koji je konstatovao uvecane krajnike,ali je rekao da se ne moraju pod obavezno vaditi i da se sa operacijom moze sacekati…dete ima 3 godine i skoro pa UVEK slinavi nosic…dve upale uva u poslednjih godinu dana,ali ne hrce,ne dise na usta i ima skoro pa odlican apetit :)Zanima me posto nam je receno da to moze imati i genetsku povezanost (muz je kao mali imao iste probleme i prosao bez operacije )postoji li sansa da sa detetovim krajnicima bude sve ok i bez operacije?!Da jednostavno prestanu praviti probleme kad dete jos malo ojaca i poraste?
Mislim da treba poslušati ORL specijalistu.
Poštovani,
Moj sin ima 5 godina, veseo, živahan, lepo se razvija, ima odličan apetit.
Međutim, ima problem sa sva 3 krajnika, problem sa disanjem noću, problem sa čestim streptokoknim infekcijama (betahemolitikus iz grupe a)…uglavnom deluje kao školski kandidat za operaciju.
Ali, dokazana mu je i alergija na grinje i na polen trave.
Takođe neprestano ima stafilokoke u nosu koje nikako ne možemo da izlečimo iako su meticilin osetljive.
Sve u svemu obišli smo 5 čuvenih ORL specijalista i dobili vrlo različita mišljenja: jedan je samo za operaciju trećeg, drugi za operaciju sva 3, treći nije za operaciju uopšte pošto se plaši pojave astme, četvrti kaže da mu je srce ugroženo zbog smanjene količine kiseonika u toku noći, peti kaže da je to glupost…
Naša pedijatar koja ga prati od rođenja je potpuno protiv operacije.
Molim Vas pomozite kako da donesemo odluku koja je najbolja za naše dete uz toliko različitih mišljenja!
Jedno je sasvim jasni – adenoid (treći krajnik) MORA NAPOLJE! Tako ćete sigurno pomoći detetu se reši jednog važnog problema – hronične zapušenosti nosa i svih posledica (infekcije nosa, uha, kasnije sinusa…).
Deca sa hronično uvećanim trećim krajnikom imaju veći rizik od astme, pa ga NE treba ostaviti, već ga izvaditi!