Zašto im dajemo ono što ŽELE kad znamo da to NIJE DOBRO za njih?

Zašto im dajemo ono što ŽELE kad znamo da to NIJE DOBRO za njih?

Tekst koji bi zaista trebalo da svi pročitamo kako bi što pre uočili ogromne greške koje činimo kao roditelji i napravili promene koje će biti od ogromnog značaja našim mališanima na duže staze.

4. TEHNOLOGIJA

Koristiti tehnologiju kao ‘besplatno čuvanje dece’ zapravo uopšte nije besplatno. Naplata vas čeka odmah iza ugla. Plaćamo dečjim nervnim sistemom, njihovom pažnjom i njihovom sposobnošću za odgađanjem zadovoljenja potreba. U poređenju s virtuelnom stvarnošću, svakodnevni život je dosadan.

U poređenju sa virtuelnom stvarnošću, svakodnevni život je dosadan. Kad deca dođu u učionicu, izložena su ljudskim glasovima i primerenim vizualnim nadražajima, što je suprotno od onoga kada su bombardovana grafičkim eksplozijama i posebnim efektima koje su navikli da gledaju na ekranima. Nakon nekoliko sati provedenih u virtuelnoj stvarnosti, obrađivanje informacije u učionici postane jako izazovno za decu, jer im se mozak navikava na veliku količinu nadražaja koje im daju video igrice. Nemogućnost obrade manjeg broja nadražaja čini decu krhkim u akademskim izazovima.

Tehnologija nas, takođe, emocionalno isključuje od naše dece i porodice. Mozak dece se najviše hrani roditeljskom emocionalnom dostupnošću. Nažalost, postupno lišavamo decu te hrane.

5. DECA VLADAJU SVETOM

‘Moj sin ne voli povrće.’ ‘Ona ne voli rano da ide na spavanje.’ ‘On ne voli da doručkuje.’ ‘Ne voli igračke, ali je dobra na ajpedu.’ ‘Ne voli sama da se oblači.’ ‘Ona je prelenja da bi sama jela.’ Ovo slušam od roditelja sve vreme. Od kada nam deca diktiraju kako ćemo ih odgajati? Kad bi bilo sve na njima, sve što bismo radili jeste jedenje makarona sa sirom i peciva s krem sirom, gledali bismo televiziju, igrali se na svojim tabletima, i nikad ne bismo išli na spavanje.

Kakvo im dobro činimo dajući im ono što ŽELE kad znamo da to NIJE DOBRO za njih?

Bez pravilne ishrane i kvalitetnog sna, naša deca dođu u školu razdražljiva, teskobna i nepažljiva. Uz to, šaljemo im lošu poruku. Oni nauče da mogu da rade šta žele, i da ne moraju ono što ne žele. Nedostaje koncept da se nešto ‘mora uraditi’. Nažalost, kako bismo ostvarili ciljeve u životu, treba da radimo ono što je potrebno, što ne mora uvek biti ono što želimo. Na primer, ako učenik želi da bude odlikaš, treba naporno da uči. Ako želi da bude uspešan fudbaler, treba da vežba svaki dan. Naša deca jako dobro znaju što žele, ali im je teško da rade ono što bi trebalo da bi postigla taj cilj. To rezultuje nedostižnim ciljevima, te se deca razočaraju.

Vežbajte njihov mozak

Možete napraviti razliku u životu vašeg deteta vežbajući njegov mozak kako bi ono moglo uspešno da funkcioniše na društvenom, emocionalnom i akademskom nivou. Evo kako:

1. Ne plašite se da postavite granice. Detetu trebaju granice kako bi odraslo srećno i zdravo!

– Napravite vremenski raspored za obroke, spavanje i vreme za tehnologiju.

– Razmišljajte o tome šta je DOBRO za njih – ne o tome šta oni ŽELE/NE ŽELE. Zahvaliće vam se za to kasnije u životu. Roditeljstvo je težak posao. Morate biti kreativni da ih naterate da rade šta je dobro za njih jer to je, uglavnom, potpuna suprotnost od onoga šta žele.

– Deci je potreban doručak i kvalitetna hrana. Treba da provedu vreme napolju i idu na spavanje u isto vreme, kako bi sutradan došli u školu sposobni za učenje!

0
Ostavi komentar

Povezani članci

Vesti

Instagram