Ako uočite da se dete preterano hvali ili „izmišlja“ priče o vlastitoj snazi, moći, neverovatnim događajima u kojima je bilo akter, i to radi pred „publikom“, radi se o hvalisavom detetu.
Deca se vrlo često ne slažu s roditeljima, a to je najviše izraženo u pubertetu i tim kritičnim godinama za svako dete. Brojne studije kažu da sve potiče iz ranog detinjstva, pa tako i "talenat" za laganje.
Sva deca ponekad lažu i često se služe trikovima, ali to ne bi trebalo odmah da bude razlog za uzbunu. Međutim, kada laganje postane uobičajena pojava, može se pretvoriti u značajan problem. Podučavanje deteta vrednostima kao što su, istinina, poverenje, ...
Postoji potreba da se deci neke stvari ublaže ili približe kako bi ih oni lakše prihvatili i razumeli. I to je ne samo prihvatljivo, već često i neophodno i nema roditelja koji takve strategije nije koristio sa svojom decom.
Kada su mali, laži mogu delovati simpatično. Kada krenu u školu, onda to više nije toliko „slatko“. Već sa 12 godina, laži mogu biti veoma ozbiljne. Jedno od čestih pitanja kod roditelja je kako reagovati.
Roditelji često govore da je iskrenost najbolje rešenje, ipak često lažu svoju decu u cilju uticaja na njihovo ponašanje i emocije. To je otkriće istraživača sa Univerziteta u Torontu i Univerziteta u Kaliforniji
Laganje se javlja u detinjstvu već oko treće godine života. Deca imaju potrebu da menjaju stvarnost (najčešće da idealizuju) ali to često prođe neopaženo ili čak bude podržavano i hvaljeno (npr. odrasli mogu doživeti simpatičnim laž deteta da se odbranilo...
Sve manje roditelja spremno da prihvati kritike na ponašanje svojih naslednika. Mnogi zatvaraju oči na sam pomen da su njihovi mališani često problematični
Scenario je sledeći: Policajac vas zaustavlja jer ste prekoračili brzinu, a vi mu govorite da ste to uradili jer žurite da ćerku odvedete na trening. Ona sedi na zadnjem sedištu, sluša vas i zna da to nije istina. Laganje je toliko uobičajeno kod odraslih...