Šum na srcu kod dece - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Šum na srcu kod dece

04/02/2025
in Kardiologija
385

Šum na srcu je prilično česta pojava u pedijatrijskoj praksi, obično bezopasna. Međutim, kod roditelja budi strah da njihovo dete ima bolesno srce, odnosno neku srčanu manu. Zbog toga ćemo odgovoriti na najčešće postavljana pitanja, kako bismo otklonili bojazan roditelja. Ima li razloga za strah?

sum na srcu

Foto: Freepik

● Moje dete ima šum na srcu. Da li je bolesno?

Na sreću, najčešće nije tako. Smatra se, naime, da više od 50 odsto zdrave dece ima šum na srcu. Pošto se ovakav šum sreće kod, inače, zdravog srca – on se naziva funkcionalni ili fiziološki šum (u žargonu se često naziva i šum zdravog srca). Najčešće se otkrije tokom infekcije (bilo kog porekla) praćene povišenom temperaturom.

Ovakvi šumovi imaju specifične zvučne karakteristike, koje ih odvajaju od šumova kod bolesnog srca (takozvanih organskih šumova). Iskusan pedijatar je sposoban da napravi razliku između fiziološkog i organskog šuma na srcu, pa najčešće ne saopštava odmah roditeljima da njihovo dete ima šum. Obično sačeka da prođe infekcija, pa uporedi kvalitet i jačinu šuma. Ako je slabiji ili je nestao, sasvim je sigurno da se radi o fiziološkom šumu. Ali, ako je šum istog intenziteta, upućuje mališana kod dečjeg kardiologa. Upravo je promenljivost osnovna karakteristika funkcionalnog šuma, za razliku od šuma kod bolesnog srca – koji je, uglavnom, mnogo jači i ne menja se značajnije tokom vremena.

● Da li moram HITNO da odvedem dete kod dečjeg kardiologa?

Kada saznaju da njihovo dete ima šum na srcu, roditelji ne bi trebalo da paniče. Jer, od 1000 dece sa šumom, samo tri-četiri mališana zaista ima neko oboljenje srca. Da bi se u potpunosti  isključilo postojanje srčane mane (najčešće urođene), potrebno je da se roditelji konsultuju sa dečjim kardiologom. Taj pregled nije hitan, naročito ukoliko dete nema nikakvih tegoba. Ovo se posebno  odnosi na decu uzrasta preko dve godine. Naime, sve teške urođene srčane mane se, po pravilu, ispoljavaju u prvim danima ili mesecima života. Zbog toga je veoma mala verovatnoća da dete, kome su lekari prvi put otkrili šum sa sedam ili 11 godina, ima tešku srčanu manu.

● Kakav pregled nas očekuje?

Zadatak dečjeg kardiologa je da, osim kliničkog pregleda (auskultacije – osluškivanje zvukova i šumova), detetu uradi i EKG. Nakon ovog osnovnog kardiološkog ispitivanja, sa velikom verovatnoćom može da se isključi postojanje ozbiljne urođene srčane mane. Postoje, međutim, neke srčane mane koje ne moraju da budu praćene jakim šumom ili ozbiljnim tegobama. Zbog toga bi bilo dobro da se posle ovog pregleda zakaže i ultrazvučni (ehokardiografski) pregled. Ukoliko se nakon njega potvrdi da se radi o funkcionalnom šumu, odnosno da je srce deteta potpuno zdravo, ispitivanje je završeno.

● Čuli smo kako će fiziološki šum da nestane do puberteta. Da li je to tačno?

Tačno je! Roditeljima je potrebno objasniti kako će njihovo dete verovatno i narednih godina da ima šum na srcu – koji će  povremeno da se čuje jače, a povremeno slabije (ili će da nestane), a da će definitivno da nestane najkasnije do puberteta. Tada su grudni koš i okolni mišići mnogo razvijeniji, srce je dalje od slušalica, pa se ovako tihi šumovi ne čuju.

● Da li moje dete može da nastavi da se bavi sportom?

Ukoliko je dečji kardiolog sa sigurnošću isključio postojanje srčane mane (dakle, posle pregleda, EKG-a i ultrazvučnog pregleda), dete je sposobno za normalne životne aktivnosti, uključujući i najteže fizičke napore. Odnosno, može da se aktivno bavi sportom bez ikakvih problema, čak i ako se čuje šum.

● Da li moram da vodim dete na redovne kontrole kod kardiologa?

Kada se jednom dokaže da nema urođene srčane mane (ultrazvučnim pregledom), dalje kardiološke kontrole više nisu potrebne, osim kod dece koja se bave aktivnim, takmičarskim sportom.

● Oprez – šum na srcu  može da bude i znak bolesti…

Nažalost, nisu svi šumovi na srcu bezazleni. Iako se misli da se srčane bolesti javljaju isključivo kod starijih ljudi, priličan broj dece ima bolesno srce. Najčešći uzrok srčanih problema u dečjoj populaciji su urođene srčane mane. Urođene anomalije na srcu se sreću češće nego na bilo kom drugom organu. Skoro svako stoto novorođenče ima neku od urođenih srčanih mana. Šum na srcu je često prvi znak oboljenja srca kod ove dece. Međutim, ono što bi trebalo znati, jeste da šum kod tih mališana ne mora da se čuje odmah po rođenju. Najčešće se otkrije prilikom otpusta iz porodilišta ili na prvim pregledima u savetovalištu, pred redovnu vakcinaciju.

● Ne moram da vodim dete kod kardiologa, jer nema nikakvih tegoba.

Ovo je jedna od čestih zabluda! Neretko su šumovi kod pojedinih srčanih mana vrlo tihi, a tegobe potpuno odsutne, pa se dešava da se neke urođene srčane mane otkriju tek u uzrastu od 10 ili 12 godina. Tada su roditelji prilično nepoverljivi i ne mogu da prihvate činjenicu da njihovo, naizgled zdravo dete (koje se čak bavilo i sportom), ima urođenu srčanu manu koja zahteva hiruršku korekciju.

● Šta ako moje dete ima urođenu srčanu manu?

Deca kod koje se potvrdi postojanje urođene srčane mane, moraju da budu podvrgnuta detaljnijim ispitivanjima, a najčešće i terapiji (medikamentnoj i hirurškoj). Prognoza kod ovih bolesnika je veoma šarolika. Jedan broj urođenih srčanih mana može da «prođe» spontano (ne zahteva hirurško lečenje), dok druge srčane mane zahtevaju operaciju, posle koje deca mogu da vode relativno normalan život (takvih je najviše). U trećoj grupi su veoma teške urođene srčane mane – koje zahtevaju nekoliko operacija, sa neizvesnim udaljenim rezultatima (na sreću, takvih je najmanje).

Zaključak: Šum na srcu – nije opasno, ali bi trebalo ispitati.

U najkraćem, odgovor na pitanje: «Da li ima razloga za strah?»,   bio bi da šum na srcu kod dece najčešće nije znak bolesnog srca, niti zahteva hitan odlazak kod lekara. Ali zahteva bar minimalno ispitivanje, koje sprovodi dečji kardiolog. Drugim rečima, nema mesta panici. Verovatnoća da je dete koje ima šum na srcu bolesno, vrlo je mala.

Ass. dr Vojislav Parezanović, pedijatar-kardiolog

Tagovi: aritmiješum na srcu
ShareTweetSendSendShare
385

Komentari 385

  1. Avatar photo Damir says:
    pre 10 godina

    Postovani, supruga se porodila 8. marta i zbog zutice dete je zadrzano u bolnici, konstatovan je sum na srcu sa dijagnozom asd tip.sec.chorda aberans, mozete li nam reci o cemu se radi?
    I isto tako ima Cystis pl.chor.i.sin(vel. ciste 2.0mm)?
    Unapred hvala

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Sve navedeno NE treba da vas brine: žutica će proći, opisane cistice u mozgu su NORMALNA pojava, a rupica na pregradi izmedju dve srčane petkomore (ASD) treba samo da se prati-sa oprimizmom. Velika je šansa da NIKADA neće morati da se tu bilo šta radi (osim praćenja).

      Odgovori
  2. Avatar photo snezana says:
    pre 10 godina

    Postovani moj sin ima 15 godina i pre godinu dana slucajno je otkriveno da ima prolaps mitralne valvule za sta je kardiolog rekao da to nije nikakav problem i zakazao kontrolu za 3 godine.Medjutim od pre neki dan je iz cista mira osetio da mu srce svremena na vreme ubrzano kuca.Uradjen mu je opet ekg koji je bio normalan.NMalaz je ovakav stcana radnja pravilna tonovi su jasni necujem sum.Klik nad erbom.Ta 110/70mmgh EKG;srs f75/min rsr u V1 V2 ./RCVD/Zakazan je holter za 4 maj.Njemu se to i dalje povremeno desava ali ne svaki dan.INACE da napomenem da on ima oroblem sa sinusima i stalno zapusen nos dal bi to moglo da ima veze sa ubrzanim radom srca/molim vas da mi kazete da li to moze da bude zabrinjavajuce i da li je moguce da ima neku bolest srca/Unapred zahvalna veoma zabrinuta mama.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      NIŠTA od navedenog NE ukazuje da Vaš sin ima bilo kakav ozbiljan srčani problem!

      Mislim da.mirno možete sačekati Holter.

      Odgovori
  3. Avatar photo Suzana says:
    pre 10 godina

    Ovo je nas nalaz od kardiologa: Situs solitus. Utok sistemskih i pulmonalnih vena, normalan. Na IAS otvoren foramen ovalaje,mali mlaz u tragu D-L šanta, u desnoj kimori valavula Eustachii. Leva pretkomora je za nijiansu veca, precnika 12mm. I normalnog oblika. AV sklad. AV valvue normalne morfologije, brzine i profila protoka. Leva komora u dijastoli 21mm u sistoli 12 mm, dobro kontraktiln. Debljina zadnjeg zida, I IVS je po 3,6mm i oni se regularno krecu. U istalnom delu IVS-a se registruje postojanje defekta, promera 2mm,na kome se prikazuje turbulentan protok, malog volumena, Kontinualnim okDopplerom se registruje protok velikih brzina. Pritisak u desnoj komori normalan. Aorta na anulusu 11mm,trivelarna,normalne sistolne separacije veluma. Aortni luk levi lako deformisan teze se prikazuje sa ubrzanim protokom 1,9m/s. A.pulmonalais na korenu 13mm,normalne morfologije protok. Ubrzan 1,7m/s. U ZAKLJUCKU: Defectus septi ventriculorum, muskularni-apikalni foramen ovalae apertum,ubrzan protok u velikim krvnim sudovima.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Dete ima dve male „rupice“ na srčanim pretkomorama koje, za sada, NE prave bilo kakve smetnje detetu.

      Sa optimizmom treba obavljati redovne kardiološke kontrole.

      Odgovori
  4. Avatar photo Suzana says:
    pre 10 godina

    Danas nam je rekao pedijatar,da cujee sumic na bebinom srcu. uputio nas je kd kardiologa,idemo sutra. Doktor je rekao da misli da je ti bezopasno ali da proverimo za svaki slucaj.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Posle kardiološkog pregleda ce sve biti jasno – velike su šanse da će sve biti u redu

      Odgovori
  5. Avatar photo Marija says:
    pre 10 godina

    Postovani,
    Sad sam se uplasila kad sam procitala da ako dete ima zdrav sum , da se ne ide dalje na kontrole i ispitivanja,pa me zanima zasto nama stalno zakazuju kontrole i treba da idemo na kontrolni UZ ako je sum zdrav, kao sto su nama rekli
    S postovanjem
    Marija

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      To zaista ne možemo komentarisati jer NEMAMO uvid u dokumentaciju!

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

autizam

Dokazani razlog zašto se stopa autizma povećava

13/05/2025
lekovi

5 pravila o bezbednom čuvanju lekova

12/05/2025
koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
Prikaži još

Vesti

Edicija Korak po korak razvijamo veštinu čitanja bogatija je za jedan nov naslov!

Dokazani razlog zašto se stopa autizma povećava

Sve više adolescenata oboleva od raka debelog creva – evo šta je glavni uzrok

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora