Šum na srcu kod dece - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Šum na srcu kod dece

04/02/2025
in Kardiologija
385

Šum na srcu je prilično česta pojava u pedijatrijskoj praksi, obično bezopasna. Međutim, kod roditelja budi strah da njihovo dete ima bolesno srce, odnosno neku srčanu manu. Zbog toga ćemo odgovoriti na najčešće postavljana pitanja, kako bismo otklonili bojazan roditelja. Ima li razloga za strah?

sum na srcu

Foto: Freepik

● Moje dete ima šum na srcu. Da li je bolesno?

Na sreću, najčešće nije tako. Smatra se, naime, da više od 50 odsto zdrave dece ima šum na srcu. Pošto se ovakav šum sreće kod, inače, zdravog srca – on se naziva funkcionalni ili fiziološki šum (u žargonu se često naziva i šum zdravog srca). Najčešće se otkrije tokom infekcije (bilo kog porekla) praćene povišenom temperaturom.

Ovakvi šumovi imaju specifične zvučne karakteristike, koje ih odvajaju od šumova kod bolesnog srca (takozvanih organskih šumova). Iskusan pedijatar je sposoban da napravi razliku između fiziološkog i organskog šuma na srcu, pa najčešće ne saopštava odmah roditeljima da njihovo dete ima šum. Obično sačeka da prođe infekcija, pa uporedi kvalitet i jačinu šuma. Ako je slabiji ili je nestao, sasvim je sigurno da se radi o fiziološkom šumu. Ali, ako je šum istog intenziteta, upućuje mališana kod dečjeg kardiologa. Upravo je promenljivost osnovna karakteristika funkcionalnog šuma, za razliku od šuma kod bolesnog srca – koji je, uglavnom, mnogo jači i ne menja se značajnije tokom vremena.

● Da li moram HITNO da odvedem dete kod dečjeg kardiologa?

Kada saznaju da njihovo dete ima šum na srcu, roditelji ne bi trebalo da paniče. Jer, od 1000 dece sa šumom, samo tri-četiri mališana zaista ima neko oboljenje srca. Da bi se u potpunosti  isključilo postojanje srčane mane (najčešće urođene), potrebno je da se roditelji konsultuju sa dečjim kardiologom. Taj pregled nije hitan, naročito ukoliko dete nema nikakvih tegoba. Ovo se posebno  odnosi na decu uzrasta preko dve godine. Naime, sve teške urođene srčane mane se, po pravilu, ispoljavaju u prvim danima ili mesecima života. Zbog toga je veoma mala verovatnoća da dete, kome su lekari prvi put otkrili šum sa sedam ili 11 godina, ima tešku srčanu manu.

● Kakav pregled nas očekuje?

Zadatak dečjeg kardiologa je da, osim kliničkog pregleda (auskultacije – osluškivanje zvukova i šumova), detetu uradi i EKG. Nakon ovog osnovnog kardiološkog ispitivanja, sa velikom verovatnoćom može da se isključi postojanje ozbiljne urođene srčane mane. Postoje, međutim, neke srčane mane koje ne moraju da budu praćene jakim šumom ili ozbiljnim tegobama. Zbog toga bi bilo dobro da se posle ovog pregleda zakaže i ultrazvučni (ehokardiografski) pregled. Ukoliko se nakon njega potvrdi da se radi o funkcionalnom šumu, odnosno da je srce deteta potpuno zdravo, ispitivanje je završeno.

● Čuli smo kako će fiziološki šum da nestane do puberteta. Da li je to tačno?

Tačno je! Roditeljima je potrebno objasniti kako će njihovo dete verovatno i narednih godina da ima šum na srcu – koji će  povremeno da se čuje jače, a povremeno slabije (ili će da nestane), a da će definitivno da nestane najkasnije do puberteta. Tada su grudni koš i okolni mišići mnogo razvijeniji, srce je dalje od slušalica, pa se ovako tihi šumovi ne čuju.

● Da li moje dete može da nastavi da se bavi sportom?

Ukoliko je dečji kardiolog sa sigurnošću isključio postojanje srčane mane (dakle, posle pregleda, EKG-a i ultrazvučnog pregleda), dete je sposobno za normalne životne aktivnosti, uključujući i najteže fizičke napore. Odnosno, može da se aktivno bavi sportom bez ikakvih problema, čak i ako se čuje šum.

● Da li moram da vodim dete na redovne kontrole kod kardiologa?

Kada se jednom dokaže da nema urođene srčane mane (ultrazvučnim pregledom), dalje kardiološke kontrole više nisu potrebne, osim kod dece koja se bave aktivnim, takmičarskim sportom.

● Oprez – šum na srcu  može da bude i znak bolesti…

Nažalost, nisu svi šumovi na srcu bezazleni. Iako se misli da se srčane bolesti javljaju isključivo kod starijih ljudi, priličan broj dece ima bolesno srce. Najčešći uzrok srčanih problema u dečjoj populaciji su urođene srčane mane. Urođene anomalije na srcu se sreću češće nego na bilo kom drugom organu. Skoro svako stoto novorođenče ima neku od urođenih srčanih mana. Šum na srcu je često prvi znak oboljenja srca kod ove dece. Međutim, ono što bi trebalo znati, jeste da šum kod tih mališana ne mora da se čuje odmah po rođenju. Najčešće se otkrije prilikom otpusta iz porodilišta ili na prvim pregledima u savetovalištu, pred redovnu vakcinaciju.

● Ne moram da vodim dete kod kardiologa, jer nema nikakvih tegoba.

Ovo je jedna od čestih zabluda! Neretko su šumovi kod pojedinih srčanih mana vrlo tihi, a tegobe potpuno odsutne, pa se dešava da se neke urođene srčane mane otkriju tek u uzrastu od 10 ili 12 godina. Tada su roditelji prilično nepoverljivi i ne mogu da prihvate činjenicu da njihovo, naizgled zdravo dete (koje se čak bavilo i sportom), ima urođenu srčanu manu koja zahteva hiruršku korekciju.

● Šta ako moje dete ima urođenu srčanu manu?

Deca kod koje se potvrdi postojanje urođene srčane mane, moraju da budu podvrgnuta detaljnijim ispitivanjima, a najčešće i terapiji (medikamentnoj i hirurškoj). Prognoza kod ovih bolesnika je veoma šarolika. Jedan broj urođenih srčanih mana može da «prođe» spontano (ne zahteva hirurško lečenje), dok druge srčane mane zahtevaju operaciju, posle koje deca mogu da vode relativno normalan život (takvih je najviše). U trećoj grupi su veoma teške urođene srčane mane – koje zahtevaju nekoliko operacija, sa neizvesnim udaljenim rezultatima (na sreću, takvih je najmanje).

Zaključak: Šum na srcu – nije opasno, ali bi trebalo ispitati.

U najkraćem, odgovor na pitanje: «Da li ima razloga za strah?»,   bio bi da šum na srcu kod dece najčešće nije znak bolesnog srca, niti zahteva hitan odlazak kod lekara. Ali zahteva bar minimalno ispitivanje, koje sprovodi dečji kardiolog. Drugim rečima, nema mesta panici. Verovatnoća da je dete koje ima šum na srcu bolesno, vrlo je mala.

Ass. dr Vojislav Parezanović, pedijatar-kardiolog

Tagovi: aritmiješum na srcu
ShareTweetSendSendShare
385

Komentari 385

  1. Avatar photo ivana says:
    pre 10 godina

    Moja beba od 4ipo mjeseca ina sum na srcu. Nalaz uz.je sledeci:
    Srce je u situs solitusu. Venske drenaze uredne. Utok pulmonalnih vena anatomski. AV sklad l. Na IASu, u srednjim partijama, vidi se manji prek8d u duzini od 2-3mm, bez vidljivog protoka. IVS u kontinuitetu. U kavumu lijeve kokore snop aberantnih hordi koji se vezuje za srednju trecinu septuma. Lijeva komora je uredne vel.i kontraktilbosti (ESD 10.5 EDD 17.8 EF 0.75 FS 41.3%). Aorta je trolisba, uredne morfologije i protoka, 13.5?? Na nivou anulusa. Aortni luk lijevi, uredne morfologije i protoka. A. pulmonalis ba nivou trunkusa 13.1mm.
    Da li he ovaj nalaz zabrinjavajuci? Molim Vas za Vas komentar na osnovu napisanog.
    Pozz

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Nalaz NIJE zabrinjavajući – daleko od toga!

      Radi se o veoma maloj rupici izmedju srčanih pretkomora koja bebi ne smeta, a potrebno je samo da se dete redovno prati ultrazvukom. Šansa da ovo u narednim godinama napravi bilo kakav ozbilljniji problem je izuzetno mala.

      Odgovori
  2. Avatar photo Vladimir says:
    pre 10 godina

    Nase dete od mesec i po dana ima šum na srcu.

    Nalaz je sledeci:

    COr: ritam pravilan, tonovi jasni, na predkorijumu cujan SŠ 3/6 AF+
    EKG: Sinusni ritam SF 169/min, IBDG. Ostali nalaz uredan.
    SS, AV sklad, adekvatne venske drenaže.
    FOA:
    Leva polovina srca veća od desne. Lk EDD 22mm ESD 10mm EF88% FS55%.
    U perimembranoznom delu IVS-a prisutan prekid kontinuiteta promera oko 8mm koja je delimično prekrivena membranom koja duboko prominira u lumen DK.
    Prisutan je L-D sant PG 68mmHg.
    MV b.o.
    AO 9mm na korenu LP 16mm,
    AO valvula triveralna, aorta levog luka uredne morfologije i protoka.
    Protok i morfologija na AP uredni. AP na anulusu 11mm.
    Ne vizuelizuje se protok na mestu DAP-a.

    Molim Vas da mi kažete Vaše mišljenje.

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      To je VSD – defekt pregrade izmedju dve srčane komore – najčešc urodjena srčana mana.

      Beba mora da se redovno prati kod dečjeg kardiologa, kao i pedijatra, pa e se u narednim mesecima videti kako ce se ovo razvijati. Svakako ima razloga za optimizam!

      Odgovori
  3. Avatar photo NN says:
    pre 10 godina

    Prije godinu dana dijete (ima tri godine)imalo je temp i receno nam je da ima šum na srcu. Radili smo EHO srca i kardiolog je rekao da se radi o fizioloskom sumu,tkz. Sum zdravog srca. Rekao je da je sve u redu i čak je nesto pritisnuo arteriju na nozi(na preponi) i rekao da je sve u redu. Zakazao je opet kontrolni pregled za dvije godine. Mada se ona nekad žali kao boli me il je svrbi pa se sa lijeve strane počeše…čak je nekad i blijeda,mnogo me to brine. Molim Vas da mi kazete vase misljenje!? Hvala

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Potpuno bezazlen šum, a opisane tegobe NEMAJU bio kakve veze sa srcem! Ovo što ste opisali zaista NE zaslužuje brigu!

      Odgovori
    • Avatar photo dzesika says:
      pre 10 godina

      Postovanje..kcerkica mi sad ima 2mjeseca a po rodjenju vec drugi dan pedijatar je ustanovio da ima sum srca taj isti dan su je posmatrali i radili neke nalaze,te su nas sledeci dan vec pustili kuci,gdje je prije toga pregledao opet pedijatar i nista nije osjetio,Jel moguce da to moze biti trenutno ili?

      Odgovori
      • Avatar photo MojPedijatar says:
        pre 10 godina

        To može biti baš tako – da se sada ništa ne čuje. Najvažnije je da beba lepo jede i napreduje, i da se redovno prati.

        Odgovori
  4. Avatar photo Radmila Miljkovic says:
    pre 10 godina

    Moja devojcica ima 11meseci.Ima problema sa kasljem od cetrvrtog meseca.Idemo ne redovne kontrole kod dva vrlo cenjena pedijatra. Igrom slucaja otisli smo u hitnu,jer je dete jako kasljalo a nasi pedijatri nisu radili.Doktorka iz hitne je izmedju ostalog rekla da dete ima sum na srcu.Posle par dana sam odvela dete kod oba nasa pedijatra i oba su rekla da dete ima sum zdravog srca i rekli da nema potrbe za pregledom kardiologa.Medjutim zboog nerestanog kaslja otisli smo kod pulmologa koji je takodje cuo sum i insistira na pregledu kod kardiologa.Napisala je sistolni sum.Da li treba da insistiram na pregledu kardiologa?I da li mozda dugotrajni kasalj ima veze sa sumom?Dete se povremeno preznojava i svasta mi prolazi kroz glavu. Zahvalna mama Rada!

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Sve ukazuje da se radi o bezazlenom – fiziološkom šumu.

      Bez žurbe i brige zakažite pregled kod dečjeg kardiologa pa da se to potvrdi.

      Odgovori
  5. Avatar photo aleksandar says:
    pre 10 godina

    Postovani, Pre godinu dana, prvi put mi se desio ,,napad panike,, klasican, ubrzan rad srca, gumene noge, znojenje ruku, strah da cu umreti. Isao sam kod lekara opsteg prakse, uradio EKG (nalaz uredan), analiza krvi odlicna, posle toga sam isao svaku drugu noc u hitnu i merio pritisak, i uvek je bio u normali, ili blago povisen, lekari kazu da sam izazivam taj blago povisen pritisak. Meni to nije bilo dovoljno, otisao sam kod interniste, zakazao holter srca, 24h, rezultati su bili u redu, nije mi prepisana nikakva terapija, mislio sam da sam se smirio, ali su napadi opet bili prisutni, onda sam otisao u zavod za sportsku medicinu i uradio test opterecenja srca i UZ srca, i ponovo analizu krvi. Rezultati su: Analiza krvi: leukociti- 6,9; limfociti-44, mociti 4.7; leritrociti-5.51; hemoglobin-153; hematokrit-0.468, mcv-85; mch-27.8 mchc-328; trombociti-156;glukoza-5.6;holesterol-4.37;trigliceridi-0.83;urea-4.6;kreatinin-85;mokracna kiselina-306;proteini-70;bilirubin ukupni-9.3, gvozdje-19.5. ANALIZA MISICI/MASTI telesna masa-72kg, misicna masa-35.5, masa telesne masti 8.9. BMI 22. Ergometrija: bicikl, max opterecenje 200w, hr na pocetku testa76 1/min; TA na pocetku testa 120/60; ostvarena HRmax 196 TA max-180/60, ZAKLJUCAK: Subjektivno, bez tegoba, tokom testa opterecenja i u toku oporavka, EKG, Ta i puls su se kretali u fizioloskim granicama. ostvarena je srcana fr 196/min, sto predstvalja 100% MSF. Kardiovasularni sistem: periferni pulsevi: simetricni, palpabilni, dobro punjeni Vene: bez prosirenja i drugih pratecih pojava Kom: sinusni ritam, blago skretanje u desno, 1 VES, elementi P,qrs, ST i T bez osobitosti. UZ srca: komentar: LP normalnih dimenzija, na IAS se vidi mali interatrijalni protok bez hemodinamskog znacaja. MV izgleda normalno, transmitralni protok je normalan. LK normalnih dimenzija i oblika, bez regionalnih proremecaja kinetike, ocuvane globalne sistolne i dijastolne funkcije. Aorta normalnih dimenzija u korenu, valvula trolisna, protoci u sistoli normalnih brzina. DP i DK normalnih dimenzija, protoci preko TV i PV normalnih brzina, trag TR. Perikard b.o Zakljucak: Mali ASD po tipu FOA bez hemodinamskog znacaja. Ostali nalaz u fizioloskim granicama. Izvinite na duzem tekstu. Imam 24 godine, bavim se sportom od 6-te godine,(10 god, aktivno kosarkom) poslednje dve godine rekreativno u teretani. U porodici niko ne boluje od srcanih mana. pusac sam. Ono sto mene interesuje jeste, da li su ovi nalazi u redu, da li je ovolika razlika izmedju pritiska normalna, da li srce moze da mi stane, i da li treba jos neke analize da obavim. i da li je ovo Mali ASD po tipu FOA

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 10 godina

      Sve je ovo ok, a ako se nastave napadi panike OBAVEZAN je pregled psihologa!

      Ovaj mali ASD ne izaziva opisane smetnje, a prati se na 2 godine kod internste – kardiologa. Svakako nije za brigu.

      Odgovori
      • Avatar photo aleksandar says:
        pre 10 godina

        Hvala doktore…svi napadi su bi prosli dok nisam slucajno procitao da imam taj sistolni sum 2/6 ili mali ASD po tipu FOA bez hemodinamskog znacaja(ne znam ima li razlike), i onda se sam poceo naravno da citam po internetu i navukao strah(ponovo). Da li taj mali sum moze vremenom da poraste ili taj isti da u starijem dobu pravi zdravstvene probleme?

        Odgovori
        • Avatar photo MojPedijatar says:
          pre 10 godina

          Ma kakvi – ovo je BEZAZLENO!

          Odgovori
          • Avatar photo aleksandar says:
            pre 10 godina

            To znaci da mogu da se bavim sportom? Hvala Vam doktore puno! Sve najbolje

          • Avatar photo MojPedijatar says:
            pre 10 godina

            Ovo NIJE razlog za bilo kakvu restrikciju aktivnosti.

Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

autizam

Dokazani razlog zašto se stopa autizma povećava

13/05/2025
lekovi

5 pravila o bezbednom čuvanju lekova

12/05/2025
koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
Prikaži još

Vesti

Edicija Korak po korak razvijamo veštinu čitanja bogatija je za jedan nov naslov!

Dokazani razlog zašto se stopa autizma povećava

Sve više adolescenata oboleva od raka debelog creva – evo šta je glavni uzrok

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora