Pričamo o vitaminu D - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Pričamo o vitaminu D

27/10/2025
in Vitamini i minerali
383

Vitamin D je izuzetno važan vitamin za normalan rast i razvoj dece. Svakako, ovaj vitamin je bitan i za odrasle, pogotovo kad stigne „oblačna“ jesen i zima.

vitamin d

Foto: Freepik

Foto: Pixnio

  • Zašto je sada aktuelna priča o vitaminu D

Vitamin D bi pre bio „letnji vitamin“ jer sunce ima ulogu u njegovom stvaranju u dečjem organizmu. Provitamin D („prethodnik“ vitamina D) se nalazi u koži, pa se pod dejstvom ultraljubičastog zračenja pretvara u vitamin D. Dakle, jedan deo vitamina D detetov organizam sam stvara, ali mu treba sunce da bi se „aktivirao“ u koži i obavio svoje važne funkcije.

To i jeste razlog što ga prikazujemo baš ovih dana! Jesen je tu, uskoro će i zima, pa nam zato treba više vitamina D.

  • Koje su uloge vitamna D

Ovaj vitamin je svakako jedan od najvažnijih za zdravlje deteta. Mnogo je njegovih korisnih funkcija u organizmu, ali evo nekoliko najvažnijih:

-   Neophodan je za metabolizam kalcijuma i fosfora.

Vitamin D pospešuje „uzimanje“ kalcijuma u crevima, ali i njegovu „ugradnju“ u kosti. Bez kalcijuma (ali i fosfora) nema zdravih kostiju i zuba. Kalcijum daje čvrstinu kostima, ali je važan i za normalno funkcionisanje skoro svih organa, a naročito srca, mišića, nerava.

-   Zato je vitamin D važan za dobru funkciju srčanog mišića, ali i svih drugih mišića, kao i nervnog sistema. Zato ne treba da čudi što je vitamin D je jedan od faktora koji „daje snagu“ detetu jer pozitivno utiče na rad mišića i nerava.

-   Važan je i za kožu – on je čuvar zdravlja dečje kože jer pospešuje deobu ćelja kože i tako učestvuje u njenoj regeneraciji.

-   Ima ulogu u dobrom funkcionisanju imunološkog (odbrambenog) sistema deteta, jer pomaže ćelijama „ratnicima“ u borbi protiv mikroorganizama. Ovo važi i za odrasle, pa možemo reći da je vitamin D bitan deo arsenala za borbu protiv različiih infekcija

-   Vitamin D je važan i za normalno stvaranje i funkciju insulina u pankreasu (tako da utiče i na metabolizam šećera – njegovo bolje „sagorevanje“ u ćelijama), ali reguliše i funkciju još nekih hormona.

  • Da li je potreban i odraslima

Veoma je potreban!

Pomalo se zaboravilo na važne uloge vitamina D u očuvanju zdravlja odraslih – uglavnom su deca bila „u fokusu“ priče o ovom vitaminu. Skoro sve nabrojane uloge vitamina D kod dece važe i za odrasle, ali da istaknemo najbitnije:

-   Pokazalo se da je vitamin D izuzetno važan za jak imunitet! Imajući u vidu da se grip i njemu slični virusi godinama u nazad javljaju tokom proleća, možemo reći da je nešto više vitamina D potrebno za mame i tate (ali i starije).

-   Vitamin D je važan i borbi protiv napetosti i stresa (preko jačanja funkcije nervnog sistema).

-   Nove naučne studije su utvrdile da manjak vitamina D može biti uzrok lošeg raspoloženja, pa i depresije (naročito kod žena).

-   Vitamin D pomaže i u borbi sa viškom kilograma, jer pomaže iskorišćavanje („sagorevanje“) šećera u našim ćelijama.

-   Pokazalo se da ovaj vitamin ima ulogu u prevenciji mnogih bolesti: dijabetesa, nekih oblika raka, ali i kardiovaskularnih bolesti (pomaže regulaciju krvnog pritiska, ali pomaže očuvanju „glatkosti“ krvnih sudova).

-   Kod starijih ljudi (naročito žena) važan je za prevenciju osteoporoze, ali je potrebno voditi računa o dozama da se ne bi desilo nagomilavanje kalcijuma u delovima organizma gde ne treba da ga bude (zato je važno da se doze precizno utvrde sa doktorom).

  • Šta se dešava kad nema dovoljno vitamina D

Kada beba u prvoj godini života nema dovoljno vitamina D nastaje ozbiljna bolest koja se zove rahitis. Kosti su meke, lako savitljive (nemaju dovoljno kalcijuma) pa umesto zdravih kostiju dete ima „rahitične“ – deformiše se glava, grudni koš, ali i duge kosti nogu i ruku.

Kod starije dece nedostatak ovog vitamina uzrokuje opštu slabost organizma, nedostatak mišićne snage, ali i bezrazložnu nervozu.

Srećom, danas se nedostatak vitamina D kod dece retko sreće, pre svega zahvaljujući ranoj primeni ovog vitamina u vidu odlično dizajniranih preparata (kakav je uljani rastvor holekalciferola).

  • Koje namirnice sadrže vitamin D

Prirodnog vitamina D ima u ribi – skuša, losos, haringa, ali i „obične“ sardine su bogate vitaminom D. Mleko i mlečni proizvodi su dobar izvor vitamina D, a ima ga i u žumancetu ali i u iznutricama. Pečurke i avokado sadrže ovaj vitamin, ali manje i odnosu na prethodno nabrojane namirnice.

  • Mogu li bebe bez dodataka ovog vitamina u prvoj godini života

Odgovor je jednostavan – bebe moraju dobijati vitamin D!

Nažalost, u našem podneblju nije moguće zdravo izlaganje beba suncu da bi se zadovoljile detetove potrebe za vitaminom D. Ovo naročito važi za hladni deo godine u koji polako ulazimo.

Kako ga nema u majčinom mleku, neophodno je unošenje ovog važnog vitamina „na usta“. Postoje preparati vitamina D (uljani rastvor holekalciferola) koji su veoma jednostavni za upotrebu i sasvim dovoljni u prvoj godini života. Vitamin D treba davati i posle prvog rođendana, tokom zimskih meseci, ali i tokom cele druge godine života.

  • Može li se preterati sa ovim vitaminom

Može!

Radi o liposolubilnom (rastvorljivom u mastima) vitaminu koji se lako nagomilava u organizmu, pa ako se pretera može doći do nevolja. Ovo se kod dece srećom retko dešava, i to samo kada se mesecima daju prekomerne količine vitamina D.

Tada se mogu javiti neobjašnjiva mučnina, povraćanje, zamor, svrab kože, suve i „peckave“ oči, a ako se baš pretera slede problemi sa mokraćnim i disajnim organima. Skoro svi neželjeni efekti su vezani za prekomerno nagomilavanje kalcijuma u tkivima.

Kako sprečiti hipervitaminozu (prekomeran unos vitamina D):

-   Važno držati se preporučenih doza – jedna kap uljanog rastvora holekalciferola dnevno je dovoljna za bebe u prvoj godini života.

-   Ne dajte starijoj deci suplemente vitamina D bez kosultacije sa pedijatrom

Ako se vitamin D daje kao lek treba se striktno držati doze, a naročito poštovati trajanje terapije – ovde od viška stvarno glava zaboli!

Tagovi: ishrana bogata vitaminimapotrebe vitaminavitamin D
ShareTweetSendSendShare
Dr Goran Vukomanović, mr sci. med.
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Dr Goran Vukomanović, mr sci. med. specijalista pedijatrije, magistar kardiologije

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Goran Vukomanović, rođen 17.08.1965. u Beogradu, zaposlen u Univerzitetskoj dečjoj klinici (UDK) u Beogradu, gde je pomoćnik direktora, šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing, predsetnik Etičkog odbora UDK. Završio Medicinski fakultet u Beograd u roku, 28.02.1991. sa srednjom ocenom 9,68. Specijalistčki ispit iz pedijatrije položio 03.07.1996. sa ocenom odličan. Magistarsku tezu (iz kardiologije) pod nazivom NEINVAZIVNA PROCENA VENTRIKULARNIH EKSTRASISTOLA KOD DECE SA STRUKTURNO NEOŠTEĆENIM SRCEM odbranio 25.02.1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uže oblasti rada i istraživanja su opšta pedijatrija, dečja kardiologija - aritmologija, dečja sportska medicina i telemedicina. Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD. Kao (ko)autor učestvovao u izradi brojnih stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama. Autor je poglavlja udžbenikcima za redovne i za poslediplomske studije. Koautor u tri vodiča dobre kliničke prakse: • Nacionalni vodič dobre kliničke prakse: racionalna upotreba antibiotika • Vodič za dijagnostiku i terapiju infekcija gornjeg respiratornog trakta • Vodič za osnovno i specijalizovano zbrinjavanje novorođenčadi Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Glavni i odgovorni urednik stručnog (revijalnog) časopisa “Pedijatar, dijagnostičko-terapijske prepopruke” koji izlazi kvartalno od 2018. godine. Istraživač u međunarodnom (HERIC) projektu u kojem je razvijen novi, inegrativni telemedinski sistem za brzu dijagnostiku srčanih aritmija. • Član Srpskog lekarskog društva, Udruženja kardiologa Srbije, • Generalni sekretar Udruženja pedijatara Srbije. • Stručnjak Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) za procenu dokumentacije o ispitivanju kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti lekova, za oblast pedijatrije i kardiologije. • Stalni član Komisije za stavljanje u promet humanih lekova Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) Dobitnik godišnje nagrade Srpskog lekarskog društva iz fonda Prof. dr S. Kostić. Povodom obeležavanja 76 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dobio plaketu Medicinskog fakulteta. Dobitnik plakete Srpskog lekarskog društva. Nosilac Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena. Oženjen, otac troje dece, deka jedne unuke i jednog unuka.

383

Komentari 383

  1. Fotografija avatara Mirjana says:
    pre 8 godina

    Postovani, beba ima 7 nedelja ,na adaptiranoj je ishrani(aptamil comfort) uzimamo bebitol D3+K1 da li je potrebno uzimati i DHA omega ?

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 8 godina

      Molimo Vas za pitanja pedijatru umesto Komentara koristite našu kontakt formu PITAJTE PEDIJATRA – https://www.mojpedijatar.co.rs/pitajte-pedijatra

      Odgovori
  2. Fotografija avatara Jelena says:
    pre 8 godina

    Molim vas za savet. Bebi od 2 ipo meseca je na redovnom pregledu doktorka sa jedne strane napipala “ping pong” deo na glavi i posle premišljanja nam ipak dala uput kod gastro da se proveri vitamin D, i eventualnog rahitisa . Inače beba je od prvog meseca samo na adaptiranim mleku Hipp combiotic , koje je uzimala od rodjena u kombinaciji sa dojenjem… od 15og dana je uzimala vitamin d i k, a sa mesec ipo smo prešli na Vifantol… normalno je napredovao (za dva meseca je porastao 8 cm i dobio 2,2 kg). Rezultati krvi su dobri, kao i vitamin d – 87,7… analize smo radili po preporuci lekara da se utvrdi da li je rahitis, a trebali bi i da mu snimimo na Rentgen šaku ( što bi volela da izbegnem ako je moguće). Mene zanima da li moze uopšte da bude rahitis ako je analiza krvi pokazala da ima dovoljno i vitamina D i K i sve ostalo (alkalna fosfataza mu je blago povišena 488) i da li bi ti snimanje sake uopšte značilo nesto, kao i zašto mu je onda sa te jedne strane ping pong efekat na glavi? Inače kad amo bili kod fizijatra rekao je da ima blagi tortikolis i blagi hipertonus ali da ce to samo proći. Hvala

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 8 godina

      Ovo se naprosto NE može ispravno proceniti bez pregleda i pracenja bebe i uvida u sve nalaze.

      Odgovori
  3. Fotografija avatara Ana says:
    pre 8 godina

    Postovana,da li treba bebi da dajem d3 kapi ili vigantol?
    Beba ne sisa,ima 5 meseci…

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 8 godina

      NE TREBA, ako uzima mlečnu formulu u kojoj se nalazi vitamin d3

      Odgovori
  4. Fotografija avatara Marijana says:
    pre 8 godina

    Početkom oktobra sam krenula da dajem ad3 vit sinu koji je napunio 4 god a beba je skoro napunila godinu i do tada sam mu davala babytol d3, a nakon toga po jednu kap vigantol. Deci je vidno bolji imunitet, ali mi pedijatrica kaže da se vitamin d uključuje samo nakon obavljenih analiza vitamina d u krvi i predloga od strane imunologa. Ne bih da im ukidam vit d preko zime bas zbog imuniteta ali opet se plašim zbog onog što mi je dr rekla da ne naškodi deci u želji da im pomognem. Molim za savet

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 8 godina

      400 IJ vitamina d3 na dan treba davati cele zime…tako se NE može pogrešiti.

      Odgovori
  5. Fotografija avatara Mila says:
    pre 8 godina

    Postovani,
    Nasa beba ima 2 meseca i 10 dana, redovno uzima D3+K1, a na poslednjem pregledu su nam prepisali plus D3 kapsula, pored D3+K1, dali je moguce predoziranje?
    Pozdrav

    Odgovori
    • Fotografija avatara MojPedijatar says:
      pre 8 godina

      Da – moguce je, ali se to dešava posle dugotrajne (višenedeljne) primene NEPOTREBNO povecanih doza vitamina d3! 400 IJ na dan je DOVOLJNO za bebe koje sisaju.

      Odgovori
Previous
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

izbirljivost

Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

30/10/2026
tik tok

Jedna beogradska škola upozorila je roditelje na opasnost TikTok izazova

29/10/2026
pelene

Kada je pravo vreme za odvikavanje deteta od pelena?

27/10/2026
govor

“Reči sa greškom” kao pokazatelji pravilnog razvoja govora: pasovi laju, mali zecovi spavaju…

26/10/2026
Prikaži još

Vesti

Druga trudnoća: simptomi, razlike u odnosu na prvu i šta očekivati

Nije vam stigao poziv za glasanje? Evo šta treba da uradite

Roditelji imaju pravo na povrat novca ako se dete razboli na rekreativnoj

Kad dijabetes uđe u pubertet – razgovor o pitanjima koja odrastanje donosi 

Mladi plaćaju bakama da mogu da dođu kod njih

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2026.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora