Kako deca rastu? - Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Kako deca rastu?

21/02/2024
in Endokrinologija, Mališani
11

Rast je složen proces, tokom koga se menja telesna masa, visina, oblik i proporcije tela. Neophodan preduslov za normalan rast je zdravlje deteta. Akutne bolesti ne usporavaju rast, dok hronične mogu da dovedu do značajnog,  pa i nenadoknadivog poremećaja rasta.

Foto: Freepik

Šta sve utiče na rast?

Niz međusobno povezanih faktora utiče na brzinu kojom će date rasti i kolika ća biti njegova konačna visina. Genetski potencijal( visina oca i majke) određuje očekivanu visinu. Da bi dete tu visinu postiglo i preraslo, neophodna je pravilna i uravnotežena ishrana, odsustvo hroničnih bolesti, kao i povoljna emocionalna klima u kojoj dete raste. Svi ovi faktori se usklađuju kroz rad endokrinih žlezda: hipofize (sitna žlezda koja se nalazi sa donje strane mozga), štitne žlezde i nadbubrežnih žlezda. One luče hormone koji stimulišu rast u dužinu i sazrevanje kostiju.

Merenje rasta

Na osnovu merenja velikog broja dece konstruišu se tabele i grafikoni koje pedijatar koristi kao standard za upoređivanje visine i brzine rasta pojedinog deteta u odnosu na ostalu decu. U Srbiji se koriste tablice britanskih i američkih autora, jer u našoj zemlji nikada nije sprovedeno sistematsko merenje dece raznih uzrasta, tako da naš „standard“ ne postoji. Srećom, odstupanja između različitih naroda nisu značajna, tako da to ne ometa pedijatra u svakodnevnom radu u savetovalištu.
Masa se lakše meri, najbolje ujutru, sa što manje odeće. U prvoj godini života masa je bolji pokazatelj napredovanja deteta, dok kod strarijeg deteta prednost ima rast u visinu. U prvih šest meseci dete udvostruči, a na kraju prve godine utrostruči porođajnu težinu. Kasnije dete mnogo manje povećava svoju masu. Telesna masa se tumači u odnosu na visinu,najčešće se preračunava indeks telesne mase.

Visina deteta se u prve dve godine meri u ležećem, a potom u stojećem položaju. Dužina novorođenog deteta je oko 52cm, dečaci su u proseku nešto duži. Brzina rasta u prvoj godini je veoma velika, oko 25 cm, a u drugoj oko 12 cm. U trećoj godini dete poraste oko 8 cm, a potom se brzina rasta naglo smanjuje i iznosi 5 do 7 cm godišnje do puberteta. U pubertetu se rast značajno ubrzava, povećava se telesna masa, uz preoblikovanje tela karakteristično za pol.

Visok rast

Porodični visok rast je najčešći oblik visokog rasta. Izuzev visine deteta (i njegovih roditelja), sve ostalo je normalno, deca su odgovarajućih proporcija za uzrast i pol. Zbog visokog rasta najčešće se lekaru javljaju devojčice u pubertetu.Patološki visok rast nastaje zbog povećane funkcije endokrinih žlezda, genetskih anomalija ili metaboličkih bolesti. Lečenje se odvija u okviru lečenja osnovne bolesti.

Nizak rast

Zbog niskog rasta u odnosu na vršnjake češće se javljaju dečaci.Porodični, konstitucionalno nizak rast, najčešći je razlog niskog rasta. Merenjem visine roditelja i ciljanim razgovorom o dinamici rasta oba roditelja, obično se utvrdi da su i oni sami izrazito niski ili su sporo rasli u odnosu na vršnjake ali su dostigli normalnu visinu.  Kod ove dece nije potrebna nikakva terapija. Nizak rast koji prati genetske, metaboličke ili hronične bolesti (bubrega ili srca), leči se u okviru lečenja osnovne bolesti.
Nedostatak hormona rasta je najčešći uzrok patološki niskog rasta. Najčešće se ne otkrije uzrok lučenja značajno manje količine hormona rasta iz hipofize. Ova deca se mogu prepoznati još u ranom detinjstvu: dete je nisko u odnosu na roditelje, proporcionalne građe tela, kasni nicanje zuba, punačko, nezrelih crta lica („lutkast izraz“), malih šaka i stopala i malih spoljašnih genitalija. Rast je usporen, a pubertet se javlja sa značajnim zakašnjenjem. Na tržištu postoje farmaceutski oblici hormona rasta koji je je identičan prirodnom, pa se ovaj nedostatak uspešno leči.

Kako na vreme prepoznati da dete zaostaje u rastu?

Po važećim preporukama odojče se meri čak šest puta u toku prve godine života, dva puta u drugoj, a potom jednom godišnje do završetka školovanja. Merenje može biti i češće (na šest meseci) u slučaju da postoji sumnja na poremećaj rasta. Lekar ili medicinska sestra pravilno mere dete, a dobijena vrednost se upisuje u grafikon standarda za pol i uzrast. Svako značajno odstupanje u dostignutoj visini ili brzini rasta treba da pobudi sumnju na poremećaj rasta. Dete se obavezno upućuje dečjem endokrinologu koji će obaviti niz analiza i testova kojima se traga za mogućim uzrocima niskog rasta.

Kada treba započeti lečenje niskog rasta?

Rezultati lečenja direktno su srazmerni vremenu započinjanja terapije.Nekada roditelji sami uoče da je dete niže od vršnjaka ili da je ranije brže raslo. U tom slučaju bi i mimo redovnog sistematskog pregleda trebalo pažljivo izmeriti dete i uporediti visinu sa prethodnim vrednostima. U svakoj pedijatrijskoj ordinaciji moguće je pravilno izmeriti dete, a postoji i veoma razvijena služba pedijatrijske endokrinologije, pa nema razloga da se dete ne uputi na vreme na ispitivanje. Dostignuta normalna telesna visina biće nagrada roditeljima i pedijatru za pravilno praćenje rasta i razvoja deteta.

dr Radmila Kosić, specijalista pedijatrije

Izvor: Udruženje Horast

Tagovi: endokrinologmerenje rastanizak rastpreporukarastrast detetavisinavisok rast
ShareTweetSendSendShare
11

Komentari 11

  1. Avatar photo Gabrijel says:
    pre 5 godina

    Ja sam rodjen sa 53 CM i 3,5kg sada sam januara 2020 napunio 12 god visok sam 160 koliko bi ja u proseku trebao da porastem?

    Odgovori
    • Avatar photo MojPedijatar says:
      pre 5 godina

      Molimo Vas da za pitanja pedijatru umesto Komentara koristite našu kontakt formu PITAJTE PEDIJATRA – https://www.mojpedijatar.co.rs/pitajte-pedijatra

      Odgovori
Sledeća
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
ćutanje

Ako dete kažnjavate ćutanjem, znajte da je to jedna od najbolnijih kazni

06/05/2025
tuzno dete

Iz psihološke ordinacije: Važno je i da roditelji „poprave“ sebe

05/05/2025
Prikaži još

Vesti

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama

Alimentacioni fond dobro rešenje, pomaže ženama da ostvare svoje pravo

Rutina nege za mame – put ka osveženju i unutrašnjoj harmoniji

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora