Deca kojoj nedostaje hormon rasta nam ostaju niska, a roditelji obično ne reaguju na vreme

Detinjstvo je period u životu mlade osobe tokom kojeg se odvija proces najintenzivnijeg telesnog rasta i razvoja. Stručnjaci kažu da, ako se na vreme ne otkrije, nedostatak HR (hormona rasta) može da ostavi nesagledive posledice na kasniji razvoj, posebno u pubertetu.

-Rastenje se sastoji od porasta veličine pojedinačnih ćelija i njihovog umnožavanja, što dovodi do povećanja ukupne dimenzije tela. Poznato je da hormon rasta ima glavnu ulogu u ovom procesu, posebno na rast skeleta. Zbog toga, deca sa nedostatkom HR sporo rastu i niskog su rasta, gojazna su i imaju manju mišićnu masu u odnosu na zdravu decu. U pubertetu, pojačano lučenje HR tokom noći dovodi do rezistencije na insulin što rezultuje povećanim lučenjem insulina, stimuliše sintezu proteina i time dovodi do povećanja mase i snage mišića i pospešuje razgradnju masti, odnosno dovodi do smanjenja celokupnog masnog tkiva u organizmu, naročito na trbuhu – objašnjava dr sci. med. Katarina Mitrović, pedijatar endokrinolog Instituta za zaštitu majke i deteta Srbije “Dr Vukan Čupić”.

Lekari napominju da je najveći broj dece niskog ili visokog rasta potpuno zdravo i raste u skladu sa visinom i obrascem rasta svojih roditelja.

-Ako se kod ove dece nizak ili visok rast rano prepozna i na vreme budu upućeni endokrinologu, moguće je pravovremeno isključivanje patoloških stanja uz razgovor sa roditeljima i anamnezu čime se otklanjaju njihovi strahovi i zabrinutost. Sa druge strane, kod određenog broja dece nizak ili visok rast može biti posledica ozbiljnih poremećaja (neadekvatna ishrana, zapaljenske bolesti creva, celijakija – senzitivnost na gluten, smanjena ili pojačana funkcija štitaste žlezde, nedostatak hormona rasta, prevremeni pubertet, genetske i druge bolesti). Tada je značaj ranog prepoznavanja poremećaja rasta utoliko veći. U ovim stanjima nizak ili visok rast može biti prvi znak bolesti, a rano prepoznavanje i upućivanje ove dece endokrinologu omogućava pravovremeno postavljanje dijagnoze. Rano postavljanje dijagnoze u velikom broju ovih stanja omogućava pravovremeno započinjanje terapije čime se poboljšava ishod lečenja osnovnog stanja i doprinosi ostvarivanju adekvatne telesne visine – objašnjava ass. dr Rade Vuković iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta.

Za početak, roditelji mogu da vide „dnevnik rasta“ svog deteta pomoću aplikacije Karta rasta koju je osmislilo Nacionalno udruženje osoba sa nedostatkom hormona rasta i niskim rastom Horast. Aplikacija je na našem jeziku i koriste se isti standardi rasta kao i u elektronskim kartama rasta u domovima zdravlja. Osim vođenja „dnevnika rasta“ i za više dece, postoji i automatsko računanje takozvanog genetskog potencijala, odnosno srednje visine roditelja prilagođene polu deteta. Zatim se na grafikonu u aplikaciji za svako dete može jasno videti aktuelna visina i brzina rasta, uz jasno označenu zonu visokog i niskog rasta. Takođe, može se videti i ako je dete normalne visine ali odstupa od srednje visine roditelja, odnosno genetskog potencijala.

Grafički prikaz

U slučaju da roditelji uz pomoć aplikacije uoče poremećaj rasta mogu se javiti nadležnom pedijatru i zatražiti savet i pre redovnog sistematskog pregleda.

Načelnica odeljenja endokrinologije Instituta za majku i dete dr sci. med. Tatjana Milenković kaže da se u svakodnevnom radu pedijatrijski endokrinolozi često susreću sa roditeljima koji su izuzetno uplašeni i zabrinuti kada se njihovom detetu preporuči terapija hormonom rasta. Jedan od razloga zabrinutosti su predrasude o štetnim efektima hormona uopšte, a posebno hormona rasta, kao i pogrešne informacije koje roditelji dobijaju od nestručnih lica ili sa Internet stranica.

-U suštini, strah od primene hormona rasta je zaista potpuno neopravdan. Iskustva iz svakodnevne prakse nam govore da su neželjena dejstva hormona rasta izuzetno retka. U našoj ustanovi, u kojoj se u svakom trenutku prati oko 300 dece koja se leče hormonom rasta, ozbiljna neželjena dejstva smo viđali samo kod dece koja su prethodno imala malignu bolest (najčešće tumor mozga), a i ona se mogu prebrojati na prste jedne ruke. S druge strane, najveći broj dece koja se leči hormonom rasta ima dobar odgovor na terapiju i nema nikakve tegobe. Deca idu u vrtić ili u školu, igraju se sa vršnjacima, bave se sportom i u bolnicu dolaze samo na kontrolne preglede. Zbog napredovanja u telesnoj visini i dobrog opšteg stanja deteta, vrlo brzo uplašeni i zabrinuti roditelji postaju zadovoljni roditelji, kao što smo onda zadovoljni i mi lekari endokrinolozi koji decu niskog rasta lečimo – kaže doktorka Milenković.

Blic žena

0
Ostavi komentar

Povezani članci

Vesti

Instagram