Ali, da biste zaštitili sebe i svoju porodicu, kao i svoje goste, od ne tako prijatnih posledica trovanja, ne preskačite ključan korak pre rezanja lubenice na kriške.
„Obavezno operite lubenicu pre nego što je rasečete!“, upozorava dr Darin Detviler, stručnjak za sigurnost hrane i profesor na Univerzitetu Nortistern.
Iako vam nešto slično verovatno nikada nije palo na pamet, jer i ne jedete koru, kad bolje razmislite, ovaj savet ima itekako smisla.
Ko je sve dirao tu lubenicu?
Lubenice rastu na tlu, što ih izlaže svim mogućim zagađivačima: prašini, zemlji, prljavoj vodi, neprikladnom kompostu i tako dalje. Kad se uberu, mogu da „pokupe“ još više kontaminanata tokom skladištenja, rukovanja i transporta u procesu dolaska s polja do trgovaca, a zatim i od trgovca do kuhinjske radne ploče. Do trenutka kad ste kupili svoju lubenicu, nakon što ste je pomno „iskuckali“ kako biste bili sigurni da je savršeno slatka i sočna, lubenicu je diralo više od desetak ljudi, od kojih neki možda imaju kućne ljubimce, možda su kopali po nosu, bili u toaletu pre toga i sve to, a da nisu oprali ruke.
„Ne možete znati gde su bile njihove ruke i šta su sve dirali pre nego što su dodirnuli lubenicu koju ćete da pojedete u slast“, istakao je d. Detviler.
Salmonela, listerija, E. koli…
„Zatim, kad uzmete nož da je razrežete, oštrica noža može da prenese sve te grozne klice direktno s kore na unutrašnju sočnu pulpu i tako sve te bakterije završavaju u vašem probavnom traktu“, rekao je on.
Od salmonele do listerije i Ešerihije koli, te bakterije mogu da vas učine ozbiljno bolesnima. A, ako se razbolite, verovatno ćete imati klasične simptome trovanja hranom poput mučnine, povraćanja i proliva, koji se obično javljaju u roku od nekoliko sati do nekoliko dana nakon konzumacije i traju otprilike isto toliko dugo.
Jede se sirova
Prema dr Detvileru, i način na koji obično lubenicu pripremamo za posluživanje i konzumaciju ima neke sanitarne nedostatke.
„Za razliku od, na primer, kukuruza, lubenica se konzumira sirova pa potencijalni patogeni neće biti uništeni kuvanjem ili pečenjem. Zbog toga, jedina delotvorna mera koju možete da preduzemte kako biste smanjili rizik od trovanja hranom je pranje lubenice pre nego što počnete da je sečete. Tako ćete ukloniti potencijalne bakterije s kore pre nego što budu imale prilike da dođu do „srca“ lubenice“, posavetovao je dr Detviler.
Poseban problem je ako uzimate polovinu ili četvrtinu lubenice kod prodavaca na ulici – tek tada su higijenski uslovi i način čuvanja pod znakom pitanja.
Za dinju još veći oprez!
Imajte na umu da se ovaj savet ne odnosi isključivo na lubenicu.
„Trebalo bi iste mere da preduzmete i kad konzumirate dinju. Ustvari, budite naročito oprezni s dinjom s obzirom na to da je hrapavi deo njene kore veoma prikladan za zadržavanje bakterija (za razliku od glatke kore lubenice), pa je treba još temeljnije oprati pre konzumacije“, istakao je dr Detviler.
Napomenuo je i da je, kad operete i razrežete lubenicu ili dinju, najbolje da je odmah pojedete ili da je stavite u frižider u roku od dva sata ili čak i ranije ako su temperature vazduha visoke. Tako ćete sprečiti da plod uđe u temperaturnu „opasnu zonu“ između 5 i 60 °C, u kojoj se bakterije jako brzo razmnožavaju.
Držite isečenu lubenicu u posudi za salatu u frižideru ili na temperaturi nižoj od 4 °C i pojedite je u roku od tri do četiri dana kako biste ograničili novo razmnožavanje bakterija.
Uz ove savete, moći ćete uživati u kriškama ili kockicama lubenice i dinje bez straha, a slobodno vreme provesti na neki zabavniji i lepši način, a ne povraćajući.
Komentari 0