Koje situacije mogu biti opasne za decu koja plivaju? - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zima
    • Leto
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Koje situacije mogu biti opasne za decu koja plivaju?

23/05/2023
in Leto
0

Plivanje je jedan od najzdravijih sportova, ali ukoliko se ne poštuju određena pravila ono može biti uzrok mnogih problema. Skrećemo vam pažnju na najčešće.

plivanje px

Foto: Pixabay

Plivanje harmonično razvija skoro sve mišićne grupe dečjeg tela, a ne opterećuje koštano-zglobne strukture. Sa druge strane, plivanje neverovatno dobro utiče na razvoj disajnih organa, tako da se deci koja imaju plućne probleme (npr. astmu) – plivanje „prepisuje“ kao dopunska terapija.
Ipak, postoje potencijalni problemi koje plivanje može da donese, pa sledi kratak prikaz „opasnih situacija“.

1. Plivanje mora da se nauči

Neplivači ili loši plivači su sami po sebi opasnost. Dete se lako povede za vršnjacima koji znaju da plivaju, pa ako ode u dubinu, eto problema. Zato – naučite dete da pliva, a ako nemate strpljenja, dajte ga u školu plivanja. Ako dete nema želju da nauči da pliva, ne prisiljavajte ga – ima vremena, naučiće. Ostavite ga neka se brčka u plićaku.

2. Nagli ulazak u vodu

Treba izbegavati utrčavanje u vodu u stilu TV serija ili reklama! Iako je leti more toplo, značajna je razlika između temperature vazduha u odnosu na temperaturu mora – nekada je preko 15 stepeni. Neko će reći da to nije mnogo, ali dete oseća razliku u jednoj desetini stepena Celzijusa! Nagli ulazak u vodu može da bude veoma neprijatan, ponekad i opasan. To se zaista retko dešava, ali prebrz ulazak u vodu može da dovede do nepravilnosti srčanog rada sa izuzetno opasnim posledicama.

3. Ronjenje

Ronjenje je zabavna letnja radost (ovde ne govorimo o pravom ronjenju koje uključuje boce sa vazduhom i odelo), a većina dece ne izvodi nepotrebne akrobacije pod vodom. Ipak, starija deca vole da se takmiče – u stilu ko će duže da izdrži bez vazduha, i ko će dublje da zaroni. E, tu može da bude problema.

Nagli silazak pod vodu (u dubinu) može da dovede do neprijatnog pritiska u ušima, ali i bola u sinusima. Dete može da se uspaniči i da prebrzo izađe na površinu, što opet uzrokuje brzu i bolnu promenu pritiska. To ipak nije prevelik problem, jer se posle prvog neprijatnog iskustva dete opameti.

Opasnije je junačenje „na velike dubine“ – kada dete misli da može bezbedno da stigne do dna (gde uzme dokaz u vidu školjke ili kamenčića), ali i da loše proceni povratak na površinu. Tada je moguće da pre izlaska iz vode udahne, pa nastaje davljenje! Srećom, ovaj scenario je redak, ali je veoma opasan. Zato, ako primetite da deteta povremeno nema na duže, vadite ga napolje – na vaspitnu kaznu.

4. Skokovi

Ubedljivo najveći broj povreda u moru nastaje usled skokova na glavu u nedovoljno duboku vodu. Ima veoma vešte dece koja umeju da se bezbedno „spuste“ na glavu i u maloj dubini, što zavede hrabre, ali nedovoljno vešte mališane. Tada nastaju udarci glavom u dno sa, nažalost, čestim posledicama. Posekotine su manji problem, daleko su opasnije povrede vratne kičme koje mogu da budu užasne.
Druga (ređa) opasnost leži u previsokim skakaonicama. Skok sa velike visine može da dovede do povrede kože (ponekad i vrata) ako se padne u vodu pod nezgodnim uglom. Zato je neophodno izbegavati previsoke skakaonice!

5. Infekcije

Morska voda sadrži dosta soli koja deluje protivbakterijski. Ovo ne važi za priobalja gde se izlivaju fekalne vode (kanalizacija) na nedovoljnom odstojanju od plaže. Tada su fekalne bakterije prisutne u nedozvoljeno velikom broju i mogu da izazovu brojne infekcije:
-infekcije organa za varenje su veoma česte u tim situacijama i praćene su povraćanjem i prolivom, često i povišenom temperaturom. O ovome smo dosta pisali, a ukratko – nadoknada tečnosti i probiotici mogu da pomognu  da se dete izbori sa neprijatnom situacijom.

-upala uha – srednjeg, ali i spoljašnjeg, može da nastane kada se roni u prljavoj vodi (ovo pogotovo važi za bazene). Tada bakterije direktno dospevaju u spoljašnji slušni kanal, ali i preko nosa i grla mogu da stignu i u šupljinu srednjeg uha. Ako dete ima jak bol u uhu koji traje par sati posle kupanja, neophodan je pregled lekara.

-zapaljenje vežnjače – konjunktivitis je čest problem, naročito kada se gleda u prljavoj vodi. On može da nastane i kao posledica iritacije (nadražaja) morskom solju (kod osetljive dece), ili hlorom u bazenima. Neprijatno peckanje u očima sa krmeljima je znak infekcije vežnjače, pa je terapija antibiotskim kapima za oko neophodna. Kod iritacije vežnjače se koriste kapi koje sadrže kortikosteroide, a njih treba koristiti prema uputstvu lekara!

-infekcije kože – a najčešći je impetigo, mogu da budu  veoma neprijatne i dugotrajne. Kada se naruši zaštitna barijera kože, bakterije prodiru u dubinu i prave štetu. Po koži se vide crvene lezije sa napuklom kožom. Kasnije se formiraju kraste, ali se promene veoma brzo šire ako se ne preduzme energično lečenje. Naravno, dijagnozu postavlja lekar, a terapija podrazumeva odgovarajuće rastvore (eozin ili povidon) u kombinaciji sa antibiotskim mastima.

Tagovi: plivanjeronjenjevoda
ShareTweetSendSendShare
Dr Goran Vukomanović, mr sci. med.
Autor:

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Dr Goran Vukomanović, mr sci. med. specijalista pedijatrije, magistar kardiologije

UDK Tiršova

ord. Profmedika, 069/3066079

Biografija ➔
Goran Vukomanović, rođen 17.08.1965. u Beogradu, zaposlen u Univerzitetskoj dečjoj klinici (UDK) u Beogradu, gde je pomoćnik direktora, šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing, predsetnik Etičkog odbora UDK. Završio Medicinski fakultet u Beograd u roku, 28.02.1991. sa srednjom ocenom 9,68. Specijalistčki ispit iz pedijatrije položio 03.07.1996. sa ocenom odličan. Magistarsku tezu (iz kardiologije) pod nazivom NEINVAZIVNA PROCENA VENTRIKULARNIH EKSTRASISTOLA KOD DECE SA STRUKTURNO NEOŠTEĆENIM SRCEM odbranio 25.02.1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uže oblasti rada i istraživanja su opšta pedijatrija, dečja kardiologija - aritmologija, dečja sportska medicina i telemedicina. Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD. Kao (ko)autor učestvovao u izradi brojnih stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama. Autor je poglavlja udžbenikcima za redovne i za poslediplomske studije. Koautor u tri vodiča dobre kliničke prakse: • Nacionalni vodič dobre kliničke prakse: racionalna upotreba antibiotika • Vodič za dijagnostiku i terapiju infekcija gornjeg respiratornog trakta • Vodič za osnovno i specijalizovano zbrinjavanje novorođenčadi Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Glavni i odgovorni urednik stručnog (revijalnog) časopisa “Pedijatar, dijagnostičko-terapijske prepopruke” koji izlazi kvartalno od 2018. godine. Istraživač u međunarodnom (HERIC) projektu u kojem je razvijen novi, inegrativni telemedinski sistem za brzu dijagnostiku srčanih aritmija. • Član Srpskog lekarskog društva, Udruženja kardiologa Srbije, • Generalni sekretar Udruženja pedijatara Srbije. • Stručnjak Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) za procenu dokumentacije o ispitivanju kvaliteta, bezbednosti i efikasnosti lekova, za oblast pedijatrije i kardiologije. • Stalni član Komisije za stavljanje u promet humanih lekova Agencije za lekove i medicinska sredsva Srbije (ALIMS) Dobitnik godišnje nagrade Srpskog lekarskog društva iz fonda Prof. dr S. Kostić. Povodom obeležavanja 76 godina rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dobio plaketu Medicinskog fakulteta. Dobitnik plakete Srpskog lekarskog društva. Nosilac Ordena Karađorđeve zvezde trećeg stepena. Oženjen, otac troje dece, deka jedne unuke i jednog unuka.

0

Komentari 0

Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

govor

“Reči sa greškom” kao pokazatelji pravilnog razvoja govora: pasovi laju, mali zecovi spavaju…

26/10/2026
multimix princip

Šta je multimix princip formiranja obroka za bebu?

19/10/2026
kasalj

Kako se boriti protiv dosadnog nadražajnog kašlja

19/10/2026
omega masne kiseline

Značaj DHA i omega-3 masnih kiselina u ranom razvoju deteta

16/10/2026
Prikaži još

Vesti

Nije vam stigao poziv za glasanje? Evo šta treba da uradite

Roditelji imaju pravo na povrat novca ako se dete razboli na rekreativnoj

Kad dijabetes uđe u pubertet – razgovor o pitanjima koja odrastanje donosi 

Mladi plaćaju bakama da mogu da dođu kod njih

Sada je vreme za vakcinaciju protiv gripa, pre nego što počne epidemija

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2026.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora