Omega-3 masne kiseline takođe povoljno utiču i na zdravlje srca i krvnih sudova kao i na dobar imunitet. Spadaju u esencijalne masne kiseline jer ih organizam ne može samostalno proizvesti, pa ih je potrebno uneti hranom ili suplementacijom ako ih u ishrani nema dovoljno.
Kognitivne sposobnosti obuhvataju detetovu pažnju, pamćenje, razmišljanje, učenje, jezik, rešavanje problema i način na koji razume svet oko sebe. One imaju veliki uticaj na detetov razvoj i svakodnevno funkcionisanje. Zato je važno da dete unosi dovoljno esencijalnih omega-3 masnih kiselina, posebno DHA, koje su ključne za pravilan rast i razvoj mozga od najranijeg uzrasta.
Namirnice koje su bogate omega-3 masnim kiselinama nisu u našem podneblju zastupljene dovoljno u ishrani (orašasti plodovi, masna riba kao što su losos, skuša i tuna, riblje ulje, ulje krila i algi) a zbog pozitivnog uticaja na razvoj bebinog mozga tokom trudnoće i prve tri godine života moraju se dodavati u ishranu putem suplementacije.
Razvoj kognitivnih sposobnosti i razvoj dugoročnih posledica usled disbalansa omega-3 i omega-6 masnih kiselina
Različiti poremećaji u detinjstvu (poremećaji iz spektra autizma, anksiozni i bipolarni poremećaji kao i niži stepen inteligencije) mogu da budu povezani sa nedovoljno razvijenim kognitivnim sposobnostima, a na njihov razvoj utiču prenatalni, perinatalni i postnatalni faktori. Unos omega-3 masnih kiselina je od velikog značaja u prve tri godine života zbog intenzivnog rasta i razvoja mozga, vida, govora i svih kognitivnih funkcija. Njihov nedostatak u prve tri godine života dovodi do smanjenog razvoja kognitivnih funkcija.
Kognitivne sposobnosti se menjaju tokom života u skladu sa razvojem i sazrevanjem mozga. Postoje delovi mozga koji su posebno osetljivi na nedostatak DHA omega-3 masnih kiselina tokom razvoja. Zbog toga je veoma važno održavanje adekvatnog sastava omega-3 masnih kiselina u mozgu tokom trudnoće, razvoja i detinjstva. DHA je važna za optimalno neurološko zdravlje tokom čitavog života a poseban značaj ima za razvoj kognitivnih funkcija tokom prve tri godine detinjstva.
Savremeni način ishrane sadrži mnogo više omega-6 masnih kiselina (koje se nalaze u biljnim uljima i prerađenoj hrani), dok je unos omega-3 masnih kiselina često nedovoljan. Zbog toga se narušava ravnoteža između ovih masnoća, što može nepovoljno uticati na razvoj mozga i kognitivne sposobnosti deteta. Optimalan odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina trebalo bi da bude do 2:1, dok savremena ishrana taj odnos često pomera čak i do 25:1 na stranu omega-6, pa je važno povećati unos omega-3 putem ishrane i suplementacije.
Odnos u korist omega-3 masnih kiselina je moguće poboljšati adekvatnom suplementacijom od rođenja do treće godine kada su potrebe najveće.
Istraživanja pokazuju da naše majke u ishrani ne unose dovoljno ribe, pa samim tim ni dovoljne količine DHA, zbog čega majčino mleko često sadrži manju koncentraciju ove važne omega-3 masne kiseline. Čak i kada majka uzima preporučene suplemente za dojilje, količina DHA u mleku nije dovoljna da zadovolji potrebe bebe. Zbog toga je važno obezbediti direktan unos DHA kod beba, a najbolji i najbezbedniji način je DHA iz ulja mikroalgi koje ne sadrži teške metale i nečistoće.
Preporučuje se da se riba jede najmanje dva puta nedeljno kako bi se obezbedio dovoljan unos DHA. Ako to nije moguće, preporučuje se dodavanje preparata bogatih omega-3 masnim kiselinama kako bi se zadovoljile dnevne potrebe. Pošto se riba u ishranu dece obično uvodi tek oko prve godine života, važno je započeti suplementaciju DHA već od najranijeg perioda.
Preporučene vrednosti unosa DHA prema uzrastu
Prosečan unos omega-3 masnih kiselina značajno je niži od preporučenih vrednosti posebno u zemljama u kojima se ne jede dovoljna količina ribe a smernice za unos zavise od uzrasta.
Preporučene vrednosti koje su potrebne za suplementaciju prema uzrastu su :
• Od rođenja do treće godine 100mg dnevno
• od 4-6 godine 150-200mg
• Od 6-10 godne 200-250mg dnevno
• Od 10 godine i za odrasle 250-500mg dnevno
Nivo DHA održava se u poželjnim granicama jedino adekvatnim unosom i suplementacijom.
DHA od rođenja do treće godine jednom dnevno
DHA se dodaju u ishranu preterminskim bebama i svim dojenim bebama u preporučenoj dozi od 100mg dnevno od osmog dana do kraja treće godine. Bebama koje su na mlečnoj formuli dodaju se preparati DHA koji imaju 50mg zbog toga što mlečne formule u sebi takođe sadrže DHA ali nedovoljne količine. Najbolje je sa pedijatrom se dogovoriti koji preparat je najbolji za dete. Nekada roditelji zaborave suplementaciju DHA posle prvog rođendana ali je važno da se do završetka najvećeg razvoja mozga omega-3 masne kiseline unose svakodnevno do treće godine jednom dnevno. Preporuka je suplementacija i vitaminom D3 pa se mogu davati preparati koji sadrže i D3 i DHA. Unos DHA tokom prvih godina života neophodan je i za uspostavljanje vidne oštrine, pamćenja i inteligencije a deca koja ih dobijaju pokazuju brojna poboljšanja u kognitivnim funkcijama. Neke studije su pokazale da deca koja imaju dovoljan unos DHA bolje spavaju i manje se bude tokom noći.
Prvih hiljadu dana najvažnije za pravilan kognitivni razvoj
Zbog narušenog balansa omega-3 i omega-6, usled savremenog načina ishrane, Evropska agencija za hranu preporučuje suplementaciju 100 mg DHA omega-3 masne kiseline dnevno, od samog rođenja do treće godine a mame tokom perioda trudnoće i dojenja treba takođe da unose suplementaciju od 200mg DHA. Prvih hiljadu dana (period u trudnoći i do treće godine života) je najvažnije za primenu DHA i razvoj mozga i kognitivnih funkcija a ukoliko unos nije dovoljan ishranom primenu treba nastaviti i dalje tokom života. Veoma je bitno odabrati kvalitetne preparate koji sadrže čiste DHA u preporučenoj kontrolisanoj količini.
Komentari 0