Uslovi sve "bolji", deca sve manje inteligentna: Ko je kriv?
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Uslovi sve „bolji“, deca sve manje inteligentna: Ko je kriv?

24/05/2020
in Škola
0

Skupa cena civilizacijskog napretka.

Foto: Pixabay
Rezultati novih dugogodišnjih naučnih studija pokazuju osetan pad inteligencije kod mlađih ljudi.

Nova studija sa 730.000 testova koeficijenta inteligencije, koju su sproveli stručnjaci iz Norveške, pokazuje veoma zabrinjavajuće rezultate, naročito po pravilima Flinovog efekta.

Naime, novozelandski naučnik Džejms Flin utvrdio je da prosečni koeficijent inteligencije stanovništva u mnogim delovima sveta raste oko tri boda po deceniji.

Testovi inteligencije se svakih nekoliko decenija standardizuju tako da se prosek definiše kao koeficijent 100, a standardno odstupanje iznosi 15 bodova.

Nova studija prikupila je rezultate testova mladih Norvežana u dobi između 18 i 19 godina koji su testirani u okviru obavezne vojne službe. Od 1970. do 2009. godine testovima su pristupali mladi rođeni između 1962. i 1991.

Rezultati su pokazali da je do promene u Flinovom efektu došlo nakon 1975. godine, tako da je svaka sledeća generacija beležila sedam bodova manje.

I studija koja obuhvata britanske tinejdžere pokazala je da je 2009. godine koefecijent inteligencije četrnaestogodišnjaka u Velikoj Britaniji za 28 godina, u proseku, pao dva boda, a kod mališana iz srednje klase čak za šest.

Svi stručnjaci ističu da nije reč o genetici, već o lošem vaspitanju, načinu na koji mladi provode vreme, te vrstama igara i zabave, kao i vremenu koje (ne) provode čitajući.

Postoji i druga utešna mogućnost – da savremeni testovi nisu prilagođeni da na odgovarajući način vrednuju savremenu inteligenciju, odnosno da favorizuju zastarele načine razmišljanja koji se manje naglašavaju u savremenom obrazovanju i vaspitanju mladih.
Testovi inteligencije, uglavnom, nastoje da mere kristalizovanu i fluidnu inteligenciju.

Fluidna inteligencija predstavlja sposobnosti koje su više biološki određene, a važna je pri rešavanju novih problema u kojima znanje i iskustvo nisu od velike koristi.

Ona je neka vrsta prirodne inteligencije koja predstavlja potencijal za razvoj kristalizovane inteligencije, a intenzivno se razvija do adolescencije, te vrhunac dostiže do 16. ili 17. godine.

Kristalizovana inteligencija predstavlja znanja, veštine i sposobnosti koje pojedinac razvije tokom života, navode naučni portali.

Izvor: SRNA / Mondo

ShareTweetSendSendShare
0

Komentari 0

Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Šta je multimix princip formiranja obroka za bebu?

Šta je multimix princip formiranja obroka za bebu?

28/01/2026
prijateljstvo

Kako pomoći detetu da ima kvalitetniji društveni život

27/01/2026
izvini

Kaži seki ”izvini”. Odmah. Ili kako decu učimo da budu licemeri

22/01/2026
Kako prepoznati da beba ne čuje dobro

Kako prepoznati da beba ne čuje dobro

20/01/2026
Prikaži još

Vesti

Zabrana telefona u školama otkrila neočekivan problem

Majčinstvo nakon 33. godine je pokazatelj dugovečnosti

Lekari upozoravaju: Grip jači nego ikad, obara na duže, rizik od komplikacija veći, a prava eksplozija tek sledi!

Proglašene jubilarne „Igračke sa svrhom 2025“

Da li treba izvoditi decu kada je magla?

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora