U čemu roditelji i učitelji greše - Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

U čemu roditelji i učitelji greše

10/12/2013
in Škola
1

Da bi razvijala intelektualne sposobnosti deca treba da skaču, vrte se, trče i što više se igraju. Posle dve nedelje mališani zaborave 80 odsto naučenog na časovima

KLIKERI, lastiš, između dve vatre i žmurke danas nisu zanimljivi deci, a celog prošlog veka generacije su odrastale na ovim igrama. I baš one, tvrdi dr Ranko Rajović, autor Tesla sistema učenja, važne su za razvijanje intelektualnih sposobnosti kod dece. Roditelji, kaže, od prvog dana kada donesu dete iz porodilišta nesvesno prave grešku za greškom.

Od sedenja, sputavanja dece koja bi da skaču, vrte se, trče, u mozgu se ne razvija dovoljan broj veza između nervnih ćelija (sinapsi), pa devojčice i dečaci imaju manji intelektualni kapacitet.

– Pre 15 godina dokazano je da intelektualne sposobnosti zavise od broja sinapsi. Ranije se mislilo da se one stvaraju isključivo pre rođenja, a onda je utvrđeno da se 50 odsto sinapsi razvija do pete godine, 75 odsto do sedme, a sve do 12 godine. Posle toga više ne možemo da utičemo na inteligenciju deteta – objašava Rajović, inače izvršni direktor MENSE.

LAKŠE DO ODGOVORA:

TREĆI deo ovog programa posvećen je razvijanju funkcionalnog znanja – povezivanja naučenog i razmišljanja. Deca stvari analiziraju, promišljaju i koriste veće površine mozga kada razmišljaju. Samim tim brže i lakše dolaze do odgovora.

– Zato je stara navika da decu ne treba stimulisati pre prvog razreda potpuno pogrešna. Ne treba propuštati taj period, jer je rana stimulacija ključna za kasnija postignuća deteta.

U prvoj fazi Tesla sistema učenja (NTC) kod dece se kroz igru podstiče moždani razvoj. Ovaj program, inače, ušao je u mnoge vrtiće i škole u gotovo svim gradovima u Srbiji. Oko 6.000 učitelja bilo je na NTC seminarima. Po programu čiji je Rajović autor uče i deca u Sloveniji, Hrvatskoj, Češkoj, Norveškoj, Švajcarskoj, Italiji, Mađarskoj… Uskoro će ga primenjivati i u Meksiku, Brazilu, Novom Zelandu, Kanadi i Južnoj Africi.

Rajović kaže da deca kroz ovaj program zavole školu i učenje shvate kao igru. A za sve posledice roditeljskih i grešaka nastavnika, objašnjava, postoje i medicinska objašnjenja.

– Prvu grešku pravimo čim dete iznesemo iz porodilišta. Devojčice stavimo u potpuno roze, a dečake u plave sobe – navodi samo jedan od primera naš sagovornik. – Prva stimulacija razvoja sinapsi dolazi od kontrasta. U sobi mora da postoji više boja. Čim dete prohoda, roditelji ga sputavaju u kretanju, ne daju mu da trči, skače, vrti se. I time sprečavaju stimulativne aktivnosti.

Rajović objašnjava da su ljudi i evoluirali zahvaljujući uspravnom hodu. U sadašnjoj tački evolucije prestali smo da se krećemo, najveći deo dana sedimo i mozak dobija manje stimulacija i to u važnim regijama, što ostavlja posledice i na fizički razvoj. Primer je što danas 60 odsto, a u nekim gradovima i više od 70 odsto dece ima ravna stopala.

– Do pre dve decenije taj procenat kretao se između 10 i 14 odsto i nije rastao. Toliko je genetski preodređeno, a svi ostali imaju razvojne smetnje. Isto je i sa smetnjama u govoru, čitanju, koncentraciji – objašnjava Rajović. – Neka deca su jednostavno postala nesposobna za učenje. Dete se ne kreće, mozak dobija manje impulsa i tako nastaje problem. Tu roditelji treba da forsiraju motoričke igre, u kojima deca skaču, hvataju loptu, preskaču vijaču…

Ova prva faza, razvoj mozga, predviđena je za predškolski uzrast. Za školarce je razvoj sposobnosti učenja.

– Deca kod nas i u Evropi uče reproduktivno, čitaju više puta, ponavljaju i tako zapamte. Posle samo dve nedelje, međutim, zaborave čak 80 odsto naučenog – navodi Rajović. – Ali već od trećeg razreda deca imaju toliko gradiva da ne mogu sve da stignu da ponove. Onda kada treba da odgovaraju, znoje im se dlanovi, lupa im srce, dožive pravi akutni stres i to se ponavlja u proseku jednom u deset do 15 dana. Mozak reaguje na akutni stres tako što dete postepeno počinje da mrzi školu. Tako dolazimo do podatka da 30 odsto dece već od trećeg osnovne ima otpor prema školi.

Zato „Tesla“ uz pomoć 12 tehnika pomaže deci da uče kroz igru i da školu shvate kao kviz i igraonicu. Tehnike im pomažu da angažuju veće površine mozga i tako lakše savladaju zahteve.

Izvor: Novosti.rs
ShareTweetSendSendShare
1

Komentari 1

  1. Avatar photo dusan says:
    pre 11 godina

    Ovo objasnite pobornicima discipline! Ovakvu decu tretiraju kao nevasitanu. Vasitana deca mirno sede. Molim komentare!!

    Odgovori
Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
ćutanje

Ako dete kažnjavate ćutanjem, znajte da je to jedna od najbolnijih kazni

06/05/2025
tuzno dete

Iz psihološke ordinacije: Važno je i da roditelji „poprave“ sebe

05/05/2025
Prikaži još

Vesti

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama

Alimentacioni fond dobro rešenje, pomaže ženama da ostvare svoje pravo

Rutina nege za mame – put ka osveženju i unutrašnjoj harmoniji

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora