Profil srpskog školarca: Ima vrtoglavicu i glavobolje, ne može da spava, a to nije najveći problem

Svaki drugi učenik u Srbiji navodi da oseća nervozu skoro svake nedelje ili češće, dok četvrtina njih oseća glavobolju i ima problema sa uspavljivanjem skoro svake nedelje.

Foto: Pixabay

Petina školaraca prijavili su da osećaju bol u stomaku, leđima ili potištenost. To im se dešava skoro svake nedelje i češće, dok sa istom učestalošću svaki deseti učenik ima vrtoglavicu.

Ovo su rezultati istraživanja „Ponašanje u vezi sa zdravljem kod dece školskog uzrasta“, a koje je uradio Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“.

Stručnjaci tvrde da je to vrlo jasna poruka čitavom društvu da bi trebalo da se pozabavimo svojom decom, posebno njihovim emocijama.

Ovi podaci, međutim, nisu jedini.

Prem „Batutovim“ informacijama, dve trećina učenika u Srbiji petog i sedmog razreda osnovne škole i prve godine srednje, ocenili su svoje zdravlje kao odlično.

Kad je reč o uhranjenosti, devojčice češće smatraju da imaju prekomernu težinu, kažu da su na dijeti ili da treba da smršaju, dok dečaci češće navode da bi trebalo da se ugoje.

Devojčice misle da bi trebalo da smršaju

Najveći procenat pothranjenosti je kod devojčica u petom razredu – 6,2 odsto, dok je najviše prekomerno uhranjenih među dečacima u sedmom razredu i to 25,9, odsto.

Više od četiri petine učenika pozitivno su ocenili različite aspekte komunikacije u porodici, tako da 86 odsto njih smatraju da u porodici razgovaraju o bitnim stvarima, 83 odsto navodi da ih slušaju kada govore, a skoro isti procenat učenika kažu da nesporazume u porodici rešavaju razgovorom.

Prijatelji im pomažu

Kada je podrška prijatelja u pitanju, 77 odsto učenika smatraju da njihovi prijatelji pokušavaju da im pomognu, a isto toliko veruju da mogu da računaju na prijatelje ako imaju problem.

Prema „Batutovim“ podacima, četvrtina učenika u Srbiji barem su jednom u životu popili toliku količinu alkohola da su bili zaista pijani, a 12 odsto njih su naveli da su se opili barem jednom u proteklih mesec dana.

Pušenje i marihuana

Barem jednom u životu učenici su pušili cigarete, njih 17,5 odsto, a među decom koja su navela da sada puše, a takvih je 10,9 odsto, više od polovine njih to radi svakodnevno.

Marihuanu su barem jednom probali učenici prvog razreda srednje škole i to njih 12,5 odsto.

Sede ispred televizora i kompjutera

U Srbiji 39,2 odsto školske dece navelo je da provode duže od dva sata dnevno ispred televizora, telefonskih i kompjuterskih ekrana.

Vršnjačko nasilje

Prema podacima „Batuta“, u poslednjih nekoliko meseci 15 odsto učenika učesvovalo je najmanje jednom u zlostavljanju drugog učenika, dok su žrtve vršanjačkog nasilja u istom periodu bili učenici u 17 odsto slučajeva.

Seksulani odnosi

„Batutovi“ rezultati pokazuju da do trenutka započinjanja ovog istraživanja, 75,6 odsto učenika prve godine srednje škole nisu još stupili u seksulane odnose, a oni koji su seksulano aktivni naveli su da su imali prvi odnos pošto su napunili 15 godina.

Psiholog: Poruka mladih čitavom društvu

Psihološkinja Nikolina Milosavljević, savetnica za roditelje, kaže za „Blic“ da su rezultati „Batutovog“ istraživanja izuzetno zanimljivi i mogu da se tumače kao svojevrsna poruka roditeljima i čitavom društvu.

– Deca ocenjuju svoje zdravlje kao dobro, a, s druge strane, priznaju da osećaju nervozu, vrtoglavicu i imaju problem s nesanicom i glavoboljom. To može da ukaže na psihosomatske probleme. Čini mi se da se ne pridaje puna pažnja emocionalnoj zrelosti dece, dok ona sama ne preoznaju svoje emocije. Da je drugačije, ona to ne bi „somatizovala“, odnosno imala glavobolje, nervoze, vrtoglavicu… – navodi ona.

Prema njenim rečima, škola prepušta roditeljima da se bave dečjim emocijama, dok su redotelji zauzeti egzistencijom i retko imaju vremena za to.

– O pušenju i drogama deca znaju dosta. Ali, kada osete neke negativne emocije, tada teško izlaze na kraj s tim. Imaju takozvanu nisku toleranciju na frustraciju i lakše im je da koriste cigarete, alkohol i marihuanu. Deca se ne suočavaju s svojim unutašnjim emotivnim stanjem – naglašava Milosavljević.

Prema njenim rečima, rezultati tog istraživanja jasna su poruka roditeljima i čitavom društvu da bi trebalo da se pozabave mentalnim zdravljem mladih.

– Kada je reč o vršnjačkom nasilju, ako je u porodici prihvatljivo kažnjavati decu, time se pokazuje da je prihvatljivo i biti agresivan prema onome ko je slabiji od nas. Kad dete iz takve porodice ode u školu i oseti da je neko slabiji od njega, onda će i ono pokazati agresivnost – objasnila je Nikolina Milosavljević.

Blic

0
Ostavi komentar

Povezani članci

Vesti

Instagram