- Kakve su to bakterije
Klostridije (Clostridium) je porodica raznovrsnih bakterija koje uglavnom žive u zemljištu i digestivnom traktu (crevima) kod životinja.
Ima ih mnogo vrsta, za sve je karakteristično da im NE treba kiseonik da bi se razmnožavale i živele, pa se zovu anaerobne bakterije. Većina klostridija koja živi u crevima NE pravi probleme (to su saptrofitne bakterije), ali pojedini sojevi su IZUZETNO opasni! Zapravo su toksini ovih bakterija opasni po zdravlje, a to su hemijske supstance koje ove bakterije stvaraju i izlučuju u organizam u kome se nasele.
- Koje su aktuelne klostridije
Probleme pravi nekoliko vrsta ovih bakterija:
- teška trovanja izaziva Clostridium botulinum, koja „živi“ u pokvarenim konzervama, a bolest je užasno opasna i zove se botulizam. Srećom je botulizam kod dece redak, a i kod odraslih ga ima sve manje.
- Clostridium tetani je bakterija koja uzrokuje tetanus koji je, zahvaljujući vakcinaciji, praktično iskorenjen kod dece
- Teške infekcije izazivaju C.perfrigens (gasna gangrena) i C. Septicum (sepsa – trovanje krvi) i još neki sojevi, ali oni su zaista pravi raritet
- Na kraju, aktuelna bakterija je Clostridium difficile koja izaziva veoma ozbiljnu bolest koja se zove pseudomembranozni kolitis
- Da li je ovo problem aktuelan samo u Srbiji
NIJE!
Nema države u kojoj se ova bakterija ne pravi probleme!
Na primer, 2006. godine je u samo jednom regionu Engleske (Leicester) za osam meseci umrlo u bolnicama najmanje 49 pacijenata od pseudomembranoznog enterokolitisa. Te godine je registrovano 6.480 smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji!
Zvanični podaci za Srbiju pokazuju da je prošle godine obolelo 1.063 pacijenta, a da je 29 umrlo od ove bakterije.
- Kako se ova bakterija dobija
Dva su ključna koraka u širenju klostridije koja izaziva crevne probleme: prvi je neracionalna upotreba antibiotika, a drugi je (kao i kod ostaloih crevnih infekcija) loša higijena!
- Ko obično oboljeva
Najugroženiji su stari ljudi (preko 65 godina) kao i osobe koje imaju hronične i teške bolesti koje slabe imunitet. Obično se javlja u bolničkim uslovima, ali je u porastu i oboljevanje van hospitalnih uslova! Terapija antibioticima širokog spektra, naročito ako se ponavlja, povećava rizik od pseudomembranoznog enterokolitisa.
Opisani su slučajevi i kod dece koja su dobijala antibiotike širokog spektra!
- Zašto antibiotici pomažu klostridiji
Jednostavno – antibiotici, pogotovu oni širokog spektra su kao ogromna metla koji čiste i što treba i što ne treba! Tako počiste i korisne bakterije koje žive u crevima i koje NE daju da se razmnože opasne (patogene) bakterije. Kad nema ovih dobrih bakterija, klostridija se lako razmnožava jer pomenuti „širokospektralni“ antibiotici NE MOGU da dotaknu klostridiju! Ima tu i drugih mehanizama, ali je ovaj lako razumeti.
Što je antibiotik šireg spektra to je i proliv češći, a ako dete ima ponavljane infekcije koje se leče antibiotikom verovatnoća nastanka antibiotikom izazvanog proliva je veća. Produženo davanje antibiotika, ili kombinacija dva ili više antibiotskih lekova takođe povećava rizik od proliva.
- Kako se bolest prepoznaje
Relativno lako – kad se na nju misli!
Prvi znak su prolivi, koji su vodenasti, neretko sa primesama sluzi i krvi, ali se ponekad može videti i gnoj! Kod težih formi bolesti se javlja desetak i više stolica, bolovi u trbuhu su jaki, temperatura može biti visoka, neretko se javlja mučnina, ponekad i povraćanje pa organizam brzo gubi tečnost – nastaje dehidracija!
Kada se desi van bolnice, skoro uvek se javlja posle ili tokom upotrebe antibiotika, pa je je prvi pokazatelj proliv koji se ponavlja, i postaje sve „jači“.
- Kako se postavlja dijagnoza
Čim se posumnja na pseudomembranozni kolitis uradi se pregled stolice u kome se brzo vidi ima li toksina koji pravi klostridija, i tako se dijagnoza potvrdi. Iskusni kliničari brzo prepoznaju ovu bolest i pre nego stigne laboratorijska potvrda.
- Ima li načina da se izleči
Ima!
Pravovremena („što pre“) terapija veoma specifičnim antibioticima (metronidazol ili vankomicin) koji se daju oralno može suzbiti ovu neprijatnu bakteriju. Naravno, pacijentima se daje i takozvana suportivna terapija (nadoknada tečnosti i elektrolita…) da bi se pomoglo u savladavanju teške infekcije.
Ako se lečenje ne započne na vreme teške komplikacije su moguće, a nažalost i smrtni ishod!
- Da li se bolest može vratiti
Nažalost može!
Oko jedena petina pacijenata dobije ponovni „atak“ pseudomembranoznog kolitisa, ali se na to misli pa se terapija počne blagovremeno.
- Može li se sprečiti
Srećom može!
Prvi preventivni korak je racionalni pristup antibiotskoj terapiji!
- Antibiotike NE treba davati bez jasne potvrde da se radi o bakterijskoj infekciji, a preventiva antibioticima je dobro definisana i NE treba je sprovoditi tamo gde nema smisla i potrebe.
- NIKADA ne uzimati antibiotike „na svoju ruku“. Bez lekarskog pregleda i konsultacije ovo se naprosto ne sme raditi! Naročito su opasni antibiotici širokog spektra!
Drugi je sprovođenje striktnih higijenskih mera, pre svega redovno i temljeno pranje ruku, ali i izolacija obolelog u bolnicama.
- Mogu li probiotici pomoći u sprečavanju (prevenciji) proliva koji izaziva klostridija
Mogu!
U poslednjih nekoliko godina je obavljeno mnoštvo naučnih koje su nedvosmisleno potvrdile efikasnot probiotika u sprečavanju i lečenju proliva izazvanih antibioticima širokog spektra. Naročito su efikasne probiotske bakterije iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium.
Pokazalo sa probiotske gljivice Saccharomyces boulardii imaju fantastičan zaštitni efekat kod proliva izazvanih antibioticima širokog spektra. Zato je, za sprečavanje ove vrste proliva, idealna kombinacija probiotskih bakterija i probiotskih gljivica u istom preparatu, kakv je Probiotic Forte. Ovo je potvrđeno medicinskim istraživanjima, ali i iskustvom u svakodnvnom pedijatrijskom radu.
Postovani, nedavno sam pisala u vezi dijareje kod deteta koja je pocela po zavrsetku pijenja antibiotika Tridox za lecenje gnojne upale grla koju je dete imalo mesec dana pre toga i isti antibiotik uz probiotik Bulardi. Posle sirupa Enterofuril za dva dana stanje se stabilizovalo ali je dva dana po prestanku pijenja ponovo krenulo, u pocetku mekse stolice a kasnje sa dosta sluzi i koncicima krvi. Uradjena je analiza stolice na Clostridium difficile, gljivice, parazite i Helico bakteriju. Nalaz je pokazao da je dete pozitivno ma Clostridium difficile toksine A i B kao i GDH; i u jednom uzorku stolice nadjena je kandida u velikom broju, ostali nalazi su negativni. Doktor pedijatar rekao je da nastavimo sa Enterofuril sirupom ponovo i bulardi kapsulama koje nismo ni prekidali sve vreme. Moje pitanje je koliko je ozbiljna ova bakterija kada se javi kod dece posle antibiotika i da li je treba leciti nekim specificnim lekovima? Takodje me zanima kako se leci kandida u crevima kod dece? Da napomenem da je dete imalo oko 5 stolica dnevno, bez temperature i povracanja.. Hvala unapred
Molimo Vas da za pitanja pedijatru umesto Komentara koristite našu kontakt formu PITAJTE PEDIJATRA – https://www.mojpedijatar.co.rs/pitajte-pedijatra