Visoke temperature i velika vlažnost vazduha, kojima smo leti često izloženi, često ne prijaju, posebno ako se javi toplotni talas koji traje nekoliko dana. U uslovima povišene temperature i vlažnosti vazduha znojenje je otežano i organizam mora da uloži dodatni napor kako bi svoju temperaturu održavao u granicama normale.
Zbog visokih temperatura mogu se javiti razni problemi poput toplotnog osipa, edema, sinkope, grčeva ili toplotne slabosti. Stanja koja su najopasnija su sunčanica i toplotni udar. Zato lekari savetuju da se od 10 do 17 sati izbegava boravak na otvorenom kada su temperature visoke.
Kako ističe dr Marija Marković, specijalista socijalne medicine iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, toplotni osip je jedan od ranih znakova potencijalnog toplotnog stresa. Njegov nastanak dovodi se u vezu sa toplim i vlažnim uslovima u kojima koža i odeća ostaju vlažne, usled neisparenog znoja. Čak i nakon izlečenja zahvaćene površine kože potrebno je da protekne naredne četiri do šest nedelja do potpune normalizacije lučenja znoja. Često menjanje čiste i suve odeće trebalo bi primenjivati kao preventivnu meru.
– Toplotni edem se javlja kod nepotpune aklimatizacije, kada dolazi do otoka ruku i nogu. Do oporavka dolazi nakon boravka u hladnijem okruženju jedan ili dva dana. Toplotna sinkopa smatra se najblažim poremećajem termoregulacije. Karakteriše je gubitak svesti u toku obavljanja fizičke aktivnosti pri izloženosti povišenoj temperaturi okoline u dužem periodu vremena (poljoprivredni i građevinski radovi, saobraćajna milicija). Do sinkope najčešće dolazi već nakon dva sata rada u uslovima povišene temperature usled povećanog gubitka tečnosti i nedovoljne rehidracije u toku rada. Osim gubitka svesti, prisutni su i hladna i vlažna koža i slab puls. Ovo stanje zahteva lekarsku pomoć, a osobu bi trebalo premestiti na hladniju lokaciju, postaviti je u vodoravan položaj. Ukoliko je svesna, važno je započeti rehidraciju davanjem malih gutljaja ohlađene vode – kaže dr Marković.
Toplotni grčevi se pojavljuju u vidu nevoljnih spazama, uglavnom ruku i nogu, kao i abdominalne, praćene bolom. Nastaju naglo u toku same fizičke aktivnosti ili dva-tri sata nakon toga. Posledica su poremećaja ravnoteže u odnosu volumena telesnih tečnosti i koncentracije elektrolita u njima, do čega dolazi usled pojačanog znojenja kao i nagomilavanja kiselih produkata metabolizma radne muskulature. U tom slučaju treba se raskomotiti, sedeti u rashlađenom prostoru i popiti ohlađenu vodu u koju je dodato malo soli.
– Može se javiti i toplotno iscrpljenje, do koga dolazi usled neadekvatne adaptacije cirkularnog sistema izazvanog preteranim znojenjem i posledičnim smanjenjem volumena krvne plazme, zbog preraspodele krvi iz srca i unutrašnjih organa ka perifernim krvnim sudovima kože. U daljem toku, dolazi do pada krvnog pritiska, a puls je gotovo nemerljiv. Preporučuje se intravenska rehidracija. Pacijenti imaju vlažnu i hladnu kožu, osećaj umora i slabosti, mučninu, poremećaj oštrine vida… – navodi naša sagovornica.
Toplotni udar se smatra najtežom komplikacijom. Nastaje ne samo zbog prekomernog izlaganja sunčevim zracima nego i usled vlažnog i pregrejanog vazduha – pogotovo kod radnika u pekari, kuhinji, u pregrejanom automobilu, javnom prevozu… To je stanje u kome se telo pregreje u relativno kratkom vremenskom roku. Koža pacijenta postaje suva i topla, kod većine dolazi do prestanka znojenja, javlja se drhtanje, a telesna temperatura prelazi 40 stepeni Celzijusa. Često se može javiti i sunčanica, koja nastaje prekomernim direktnim izlaganjem, pre svega glave i vrata, sunčevim zracima. Počinje jakom glavoboljom i porastom telesne temperature. Često se mogu javiti umor i malaksalost, pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha, a kod starijih osoba često može doći i do gubitka svesti. Kako bi sprečili nastanak sunčanice, najvažnije je izbegavati duži boravak na suncu i glavu prekriti adekvatnim šeširom, kačketom ili kapom svetlih boja. Po mogućstvu glavu i vrat treba povremeno rashlađivati kvašenjem.
– Osobu kojoj se javila sunčanica odmah treba skloniti sa sunca u klimatizovanu ili zamračenu i dobro provetrenu prostoriju. Treba je istuširati mlakom vodom ili je bar umiti i staviti joj hladne obloge na čelo i vrat. Potrebno je da joj se da tečnost ali ne odjednom u velikoj količini, već češće puta po manje gutljaje. Odmor je neophodan, a sledećeg dana se nikako ne treba izlagati suncu – dodaje dr Marković.
I u stanu i na poslu savetuje se obavezno rashlađivanje prostorija, tako da temperatura u prostorijama u kojima se boravi ne prelazi 30 stepeni u toku dana, odnosno 24 u toku noći. Ukoliko neko nema klima-uređaj, u ranim jutarnjim satima treba da otvori sva vrata i prozore kako bi prostor adekvatno provetrili i rashladili, a zatim treba spustiti roletne i zatvoriti vrata i prozore na sunčanoj strani, kako bi u prostorije ulazilo što manje toplote. Rizici neadekvatnog korišćenja klima-uređaja kreću se od onih kao što su prehlade, kratkotrajne glavobolje, do ozbiljnih posledica usled pothlađivanja određenih delova ili čitavog tela. Mogu se javiti neuralgije – bolovi duž nervnih završetaka, pareze ili paralize mišića i nerava, reumatske tegobe – ukočenost, migrenozne glavobolje, pad imuniteta, toplotni šok pri naglom izlasku u spoljnu sredinu…
Komentari 0