Korona virus - sve što treba da znate - Portal Moj pedijatar
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
  • Beba
    • 0-6 m
    • 6-12 m
    • 12-24 m
    • Dojenje
    • Razvojne tabele
  • Dete
    • Mališani
    • Školarci
    • Tinejdžer
    • Sport
    • Razvojne tabele
  • Porodica
    • Roditeljstvo
    • Škola
    • Zimovanje
    • Letovanje
    • Praznici
    • Kreativno / Uradi sam
  • Ishrana
    • Nemlečna hrana
    • Vitamini i minerali
    • Namirnice
    • Recepti
  • Pedijatar
    • Najčešće bolesti
      • Alergije
      • Dečja hirurgija
      • Digestivni trakt
      • Infektivne bolesti
      • Kardiologija
      • Korona virus COVID19
      • Logoped
      • Neurohirurgija
      • ORL
      • Psihologija
      • Respiratorni sistem
      • Stomatologija
      • Ostale bolesti
    • Simptomi
    • Lekovi
    • Vakcine
    • Laboratorija
    • Hitna stanja
    • Zanimljivosti iz medicine
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
    • Postavite pitanje pedijatru
    • Najnovija pitanja
    • Pretraga pitanja i odgovora
No Result
View All Result
Moj pedijatar
No Result
View All Result

Korona virus – sve što treba da znate

22/01/2020
in Vesti
0

Pojava novog korona virusa u Kini, zbog kojeg je do sada umrlo devet ljudi, oživela je bolna sećanja na respiratornu infekciju SARS, koja je pre 17 godina odnela 800 života, kao i strah od izbijanja slične pandemije

Foto> Pixabay

Svetska zdravstvena organizacija danas će na kriznom samitu odlučiti da li će biti proglašena međunarodna zdravstvena opasnost, a jedno od odlučujućih pitanja je koliko lako virus može da pređe sa zaraženog čoveka na zdravu osobu i na koji način vremenom mutira da bi se prilagodio organizmu domaćina. Novi korona virus koji se brzo širi verovatno vodi poreklo od slepih miševa iako genetički sličan virusima SARS ili MERS, pripada drugoj grupi nazvanoj beta korona virus, navodi se u jednoj kineskoj studiji.

Ovim virusom mogu da se zaraze divlje životinje i ljudi. Moguće je da ima poreklo od slepih miševa poput SARS-a, ali između ovih životinja i ljudi virus bi mogao da ima više domaćina posrednika, piše „Čajna dejli“.

Prvi slučajevi zaraze otkriveni su u kineskom gradu Vuhan, gde je dosad od posledica oboljenja preminulo devet osoba i obolelo više od 400 ljudi, dok su kineske zdravstvene institucije potvrdile da se virus prenosi sa čoveka na čoveka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi disajnim putevima. Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom pijacom u Vuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena, piše Dojče vele.

Moguće je da je prva zaraza bila takozvana zoonoza, dakle da se desila u direktnom kontaktu životinje i čoveka, ili kao što se dešava sa mnogim klicama, da je prenesena vazduhom. Zoonoze mogu da se prenose i preko prehrambenih namirnica, recimo, konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremani pod nepovoljnim uslovima, takvi produkti mogu da budu izvor zaraze. Stručnjaci su nedavno „otključali“ genetsku sekvencu novog korona virusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnostifikovan kod čoveka. Korona virusi poznati su od šezdesetih godina 20. veka. Ime potiče od proteinske strukture virusnog omotača koja podseća na krunu.

Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i protiču sa simptomima koji su slični gripu: groznica, kašalj, zadihanost, a ponekad i stomačni problemi s prolivom. Međutim, ti virusi su podmukli jer poseduju neverovatnu moć preobražavanja, piše DW. Spadaju u takozvane RNK-viruse, jer poseduju ribonukleinsku kiselinu kao genetički materijal.

Zato imaju veliki genetički varijabilitet. Praktično, to znači da oni lako preskaču barijere između vrsta da bi pronašli novog domaćina. Ti virusi mogu, pri nepovoljnom razvoju bolesti, da kod čoveka, uz upalu pluća i sve teže disanje, dovedu i do smrtnog ishoda. Na primer, 2002. i 2003. je agresivni korona virus SARS-CoV izazvao epidemiju. Bilo je zaraženo 8.000 ljudi, njih hiljadu je umrlo. Bolest je izbila u 30 zemalja.

Godine 2012. otkriven je MERS-CoV, virus koji se proširio Arabijskim poluostrvom. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je sazvala za danas krizni samit na kojem će se raspravljati o tome da li će biti proglašena međunarodna zdravstvena opasnost. U takvom slučaju su moguće mere karantina, pooštravanje graničnih kontrola, osnivanje specijalnih zdravstvenih centara za lečenje kao i ograničenje međunarodnog putničkog saobraćaja. Već sada su kontrole telesne temperature dolazećih putnika uvedene u Kini, kao i na aerodromima više azijskih zemalja, SAD i Italije.

Do sada ni Svetska zdravstvena organizacija, ni nemačko Ministarstvo spoljnih poslova nisu izdali zvanično upozorenje za putnike koji nameravaju da posete Vuhan. I dalje su na snazi opšta higijenska pravila kao i pravila ponašanja – izbegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovno pranje ruku, naročito nakon kontakta sa obolelim ljudima ili njihovom okolinom. Stručnjaci još ne smatraju da postoji opasnost svetske epidemije. Jonas Šmit-Hanazit, koji radi za najveći nemački institut za tropske bolesti Institut Bernhard Noht iz Hamburga, kaže da je bitno da se situacija prati.

b02

ShareTweetSendSendShare
0

Komentari 0

Ostavi komentar

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

koliko igračaka

Pedagog objasnio koliko igačaka treba da ima dete

08/05/2025
alergijski rinitis

Alergijski rinitis – drugačiji pristup

07/05/2025
ćutanje

Ako dete kažnjavate ćutanjem, znajte da je to jedna od najbolnijih kazni

06/05/2025
tuzno dete

Iz psihološke ordinacije: Važno je i da roditelji „poprave“ sebe

05/05/2025
Prikaži još

Vesti

Mikroplastika u žvakama

Od­lo­žen za­vr­šni is­pit za osma­ke

Produžetak školske godine: Od pet dana u osnovnim školama, do 25 u gimnazijama

Alimentacioni fond dobro rešenje, pomaže ženama da ostvare svoje pravo

Rutina nege za mame – put ka osveženju i unutrašnjoj harmoniji

Instagram

Moj pedijatar

Copyright © 2023.
Moj Pedijatar

ODRICANJE ODGOVORNOSTI
Materijal koji je preuzet s interneta smatra se javno dostupnim, ukoliko nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi s autorskim pravima na određeni materijal, povreda autorskih prava je učinjena nenamerno. Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

  • O nama
  • Marketing
  • Politika poslovanja
  • Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

No Result
View All Result
  • Početna strana
  • Beba
  • Dete
  • Porodica
  • Ishrana
  • Pedijatar
  • Video
  • Vesti
  • Pitajte pedijatra
  • Najnovija pitanja
  • Pretraga pitanja i odgovora