Foto> Flickr
Kakvu funkciju imaju krajnici u našem organizmu?
Krajnici su u sklopu imunološkog sistema organizma, znači oni su imunološki organ, vrlo značajan do navršene tri godine života deteta. Do tog perioda oni imaju veoma značajnu ulogu u celom odbrambenom sistemu. Kako dete odrasta, imunološki sistem sazreva, a fiziološka uloga krajnika polako opada, da bi drugi imunokompetentni organi preuzeli funkciju. Posle desete, petnaeste godine imunološka uloga krajnika više nije od posebnog značaja u smislu odbrane i zaštite. To možemo videti i na njihovom morfološkom izgledu, jer se krajnici od puberteta značajno smanjuju, tako da odrasli ljudi retko imaju velike krajnike jer su oni u odraslom dobu atrofični. Znači, njihova uloga u organizmu u tome periodu prestaje i polako nestaje.
Kada je neophodno operisati krajnike?
Sve ovo što smo rekli bilo bi dobro da ne postoji mogućnost da krajnici u celoj ovoj priči ne igraju i negativnu ulogu. Znači njihova uloga, od prirode predodredjena je da štite organizam, međutim, oni mogu postati žarište i opasnost po organizam što se, na svu sreću, ređe dešava. Najveći broj populacije ima krajnike koji ne predstavljaju problem i samim tim nemaju bilo kakvog uticaja na njihovo zdravstveno stanje. Krajnici se operišu ukoliko postanu opasnost za organizam. To bi značilo da postoji mogućnost da žarište tj. upaljeni krajnici, izazovu komplikacije na udaljenim organima, na primer srcu, zglobovima, bubrezima. Tada moramo biti budni vodeći računa i o tome da predvidimo i predupredimo mogućnost stvaranja takve komplikacije. Retko se dešava se da su palatinalne tonzile ili takozvani palatinalni krajnici toliko veliki da prave detetu mehaničku smetnju sa disanjem, češće se to dešava kada je treći krajnik u pitanju. Međutim, usled njihove hipertrofije može da dodje do problema sa disanjem naročito u snu kada dodje do opuštanja svih mišića pa tako i mišića koji drže i okružuju krajnike.Veoma uvećani krajnici zapadnu na zadnji zid ždrela i znatno redukuju prostor za disanje. To se manifestuje takozvanom apneom.tj. kliničkim sindromom koji je poznat kao sleep apnea i ima dosta negativne posledice za razvoj deteta. Ovakve situacije su veoma retke, ali postoje. Znači u ovom slučaju su krajnici biološki zdravi, ne dolazi do njihove hornične inflamacije ili ponavljanja zapaljenja, ali oni svojom veličinom detetu mogu da prave problem. Znači to ovo je jedna od indikacija za ukljanjanje krajnika, njihova prekomerna veličina koja izaziva te posledice. Međutim, krajnike uglavnom vadimo usled njihovih bioloških neadekvatnosti, tj. usled njihovog zapaljenja.
Koje su to situacije koje zahtevaju operaciju pre treće godine?
Praktično takve situacije ne postoje. Izuzetno retko može mehanička zapreka, tj. prekomerna veličina krajnika da bude toliko izražena da smo prinudjeni da vadimo krajnike pre navršene treće godine života. Krajnici u tom svom razvoju svoju maksimalnu veličinu postižu kasnije, posle treće godine života, negde izmedju četvrte i šeste. Tako da na takvu situaciju nailazimo izuzetno retko. Druga varijanta, koja je u današnje vreme više teoretska nego praktična, bi bila ako su krajnici uzrok sepse, što se opet veoma retko dešava pre navršene treće godine života. Meni su takvi slučajevi poznati samo iz literature u praksi tako nešto nisam sretao. Krajnici zbog hroničnog zapaljena, ili čestih akutnih angina vrlo retko prave problem pre navršene treće godine živta. Do treće godine života po pravilu deca imaju češći problem sa trećim krajnikom, a od treće godine života se palatinalne tonzile pojavljuju kao problem.
U praktičnom smislu, operacija palatinalnih krajnika pre navršene treće godine života, ne dolazi u obzir.
Da li je istina ili zabluda da svaka infekcija «otići na pluća», posle operacije krajnika?
To je predrasuda sa kojom se mi srećemo onog momenta kada počnemo da se bavimo ovim poslom. Ja sam bio na specijalizaciji kada sam čuo takvo mišljenje. Za to nema adekvatnog objašnjenja. Krajnici nisu ti koji brane pristup donjim respiratornim putevima. Postoje drugi fiziološki mehanizmi i organi koji su od prirode za to zaduženi. Vazduh koji ide u pluća, ne ide preko krajnika izuzev u situaciji kada se diše na usta. Vazduh prilikom disanja na nos, prolazi iza krajnika pa je krajnje nebitno da li krajnici postoje ili ne, jer ih struja koja ide iz nosa zaobilazi.
Rekli smo da ne krajnike ne treba vaditi pre treće godine, da li postoji gornja uzrastna granica za njihovu operaciju?
Krajnici si vade u onom momentu kada padne imunološka barijera i kada oni postanu žarište u organizmu. Mi ne možemo predvideti koji će to period života biti, a to se dešava u svim uzrastima. Naravno da je u mladjem uzrastu češće. Praktično ne postoji tačno definisana gornja granica za vadjenje krajnika.
Kakva je preporuka za operaciju kod dece koja imaju astmu i bolesne krajnike. Da li se tada preporučuje operacija ili ne?
To je pitanje veoma kompleksno i na njega je nemoguće odogovoriti sa jednim kratkim i definisanim odgovorom, odnosno, sa da ili ne. Činjenica je, da je praksa pokazala, da deca koja boluju od bronhijalne astme u nekim slučajevima mogu da imaju pogoršanje astme posle vadjena krajnika. Međutim, u slučaju da postoje ozbiljni razlozi za vadjenje krajnika, ako dete ima bronhijalnu astmu, uvek se konsultujemo sa pedijatrom-pulmologom koji vodi dete pa zajednički dolazimo do konačne odluke. Ako postoje vrlo ozbilji razlozi za vadjenje krajnika, u smislu fokusa i permanentnog uticaja tog horničnog zapaljenja na organizam, tada ih svakako treba otkloniti. Međutim, taj problem zahteva timski pristup. U medicini je uvek bolje kada se stvari sagledaju sa više strana i više specijalnost. Jer svi mi uskostručno gledajući problem ne možemo da ga obuhvatimo kompleksno već samo parcijalno, a to ne daje najbolje razultate.
Na osnovu napred napisanog možemo zaključiti, ukoliko je problem velik, a drugi načini lečenja nisu dovoljno efikasni, preporučuje se operacija, a ako se problem može rešiti i manje invazivnim putem, predlaže se izbegavanje operacije. Krajnja odluka je, naravno, na samom pacijentu ili na roditeljima deteta
Postovani,
Imam sina od 8 godina pre odprilike 6 meseci je imao jedan uvecan limfni cvor na preponi a istovremeno je na istoj strani samo u predelu butine imao mollusker vrsta bradavica koje su bile upaljene. Uradjen mu je ultrazvuk i sve je bilo u redu cvoric se povukao. Moj sin je popilicno zilavo i mrsavo dete i tada nam je doktorica rekla da je lakse osetiti limfne zlezde inace kod njega nego kod neke punije dece.
Pre par dana se prehladio i promukao prvo vece nije imao temperaturu ali se probudio i disao otezano i kratko zatim noc posle toga je dobio temperaturu 38,5 i disao jos losije.
Jutros smo bili kod doktora i jedna mlada doktorica ga je pregledala i uzela bris iz grla dobio je da duva u pepp i u pocetku je duvao samo do 120 ali ja isto mislim da mu nisu dobro objasnili kako da duva. Zatim je dobio jednu inhalaciju Ventoline i duvao opet ali ja sam mu objasnila kako i duvao je par puta izmedju 160 i 190.
Mene ja najvise zabrinulo sto je doktorica navodno napipala jednu zlezdu ispod pazuha i misli da je i jedan krajnik uvecan vise nego drugi, grlo mu je gotovo zatvorenoblema sa krajnicima on je krajnike operisao pre cetiri godine. Ali su mu samo prepolovili krajnike, zaboravila sam da kazem da zivimo u svedskoj i to je jedna od metoda koje ovde primenjuju.
Ja sam pokusala da nadjem tu zlezdu ispod pazuha ali nisam uspela dok ona je danas rekla da jeste napipala i da zbog tog jednog uvecanog krajnika i zlezde dodje opet na kontroli za 4 sedmice. Ona je jako mlada doktorica i temeljna u pregledu ali taj njen pregled ispod pazuha za njega je bio malo bolan.
Mene zanima dali moze imati tako neka bitna veza izmedju krajnika i limfne zlezde i dali krajnici moraju biti uvek identicni pa cak i kada je grlo upaljeno i pogotovo sto su njegovi krajnici smanjeni operacijom.
Ja kad pomislim na uvecane limfne zlezde hocu da poludim 🙁
Unaped zahvalna Teova zabrinuta mama
Postovani,
cerka mi ima tri i po godine i rekli su nam da su joj krajnici veci nego sto bi trebali biti u tom uzrastu.Kada se god prehladi uvek su problem upaljeni krajnici koje prati gnojna angina i uzasan kasalj a pluca uvek čista bez problema.Zanima me vase misljenje o tome.Hvala
Nađite iskusnog ORL specijalistu koji se bavi decom – pa da se ovo rešava! Sve ukazuje da će biti potrebno vađenje problematičnih krajnika.
Zaboravih da napomenem da tokom tih upala ona negira bilo kakvu bol, normalno jede i guta. Nos ne curi i ne kaslje. Samo budu visoke temperature i crveno grlo.
Ključ procene JESTE ORL specijalista koji se bavi decom ako smatra da treba – vadite krajnike!
Postovani,
Imam cerku od nepunih 6 godina, koja je u protekle skoro dve godine cesto bolesna. Pocelo je sa dve upale grla u razmaku od mesec dana na koje je doktor bez vadjenja brisa odlucio da da antibiotik. Kada se ista upala ponovila i treci put (opet nakon mesec dana) otisli smo prvo u privatnu laboratoriju i uradili brzi i redovan bris grla i oba su bila negativna. No, ona je od tada bolesna prakticno jednom mesecno, krene sa malom temperaturom koja brzo poraste do 39 ili preko, traje dva do tri dana i prodje. Svaki put radimo bris grla i uvek je negativan (osim jednom kada je bio pozitivan na streptokok). Tih dva tri dana krajnici budu blago uvecani i prosarani belom skramom. Danas smo odlucili da je odvedemo i kod orl na pregled, koja smatra da je devojcica ozbiljan kandidat za vadjenje krajnika. Ali ce krajnji sud dati nakon sto je pregleda i zdravu (kada ozdravi). Ono sto mene interesuje, najpre da li je normalno da dete bude bolesno jednom mesecno iako ide u kolektiv? Da li su takvi krajnici izgubili svoju funkciju i da li uopste ovakva situacija moze da se prebrodi i bez vadjenja krajnika? I da li ovakve ceste bolesti mogu da ostave neke ozbiljnije posledice, ili organizam moze i sam da se izbori i stvori neki imunitet u ovom slucaju?
Unapred hvala!
Postovani,imam 28 godina i od februara imam problem sa uvecanim nepcanim krajnicima,imao dve upale grla teska gutanja,radio sam bris grla koji je normalan,pio sam tonsilotren,sinacilin,primao injekcije(gentamicin,penicilin) pojavila mi se i neka alergija pa sma pio i cetirizim,medjutim meni i dalje uvecani krajnici i pedijatar mi je rekao da bi bilo najbolje da se uradi krvna slika pa da se vidi sta pravi smetnju.poslednji put sam bio kod ORL specijaliste i opet mi prepisala tonsilotren i kazala da ako mi to ne pomogne jedino operacija.Sada me zanima da li mi a osnovu krvne slike mogu videti koji bi mi antibiotik bio odgovarajuci i da se nekako izlecim,ili je operacija neizbezna?Hvala unapred
Ovaj problem je u ISKLJUČIVOJ nadleznosti ORL specijaliste koji mora da Vas prati i donese odluku.
Jedno je sasvim.jasno – rešenje NIJE ovo „tovarenje“ antibioticima!