Foto: Canva
Šta je u stvari vakcinacija?
Vakcinacija – imunizacija je najbolji način sprečavanja (prevencije) oboljevanja od zaraznih bolesti. Ovako se sprečava širenje zaraza među decom, ali i odraslima.
Vakcine se sastoje od oslabljenih ili “iseckanih” mikroorganizama (virusa ili bakterija), a tako su napravljene da ne mogu da izazovu infekciju, ali pomažu imunološkom sistemu organizma da nauči da se bori sa izazivačima zaraznh bolesti.
Postoje vakcine koje sadrže delove hemijskih supstanci (toksina) kojima mikroorganizmi napadaju čoveka i izazivaju veoma teška oboljenja (na primer tetanus i difterija).
Šta se dešava u organizmu deteta koje je primilo vakcinu?
Kada se vakcina da detetu odbrambeni (imunološki) sistem “vidi” sadržaj vakcine kao uzročnika bolesti. Počinje proces stvaranja otpornosti (imunizacija) na mikroorganizam (ili toksin) koji se sastoji u stvaranju antitela, ali i “uvežbavanju” pojedinih imunoloških ćelija za borbu protiv prouzrokovača bolesti.
Kako smo već napomenuli, vakcina ne može da izazove bolest, ali je dovoljno “jaka” da se imuni sistem nauči da prepozna mikronapadače, tako da ako nekada stignu u organizam biće uspešno “utamanjeni”. To je suština imunizacije.
Zašto ih dajemo tako rano – već u prvim danima života?
Kad se beba rodi njen imuni sistem je prilično “tanak”. Nešto antitela beba preuzme od mame, ali prvi meseci života su ujedno i početak prve faze sazrevanja imunološkog sistema deteta. Zato je logično da se u taj proces sazrevanja “ugrade” i važne imunološke informacije o prouzrokovačima opasnih infekcija, a to se nesumnjivom najbolje sprovodi ranom vakcinacijom.
Zašto se neke vakcine daju više puta (revakcinacija)?
Imuni sistem je jedna veoma složena armija različitih ćelija – vojnika, i biohemijskih procesa i supstanci koji učestvuju u odbrani organizma od infektivnih agenasa. Prilikom pravljenja nekih vakcina prouzrokovači bolesti (virusi, bakterije ili toksini) moraju biti oslabljeni tako da ne mogu da izazovu infekciju, ali stimulišu detetov imunitet.
Zato je potrebno “osvežiti pamćenje” odbrambenog sistema i ponavljati iste vakcine da bi se došlo do potpune imunizacije, dakle sigurne zaštite od mikroorganizama protiv kojih se vakcinacija sprovodi.
Ima li neželjenih efekata vakcinacije?
Naravno da ima, ali su kod ogromne većine dece neželjeni efekti vakcinacije blagi i prolazni. Sa osavremenjivanjem farmako-tehnoloških postupaka dobijene su “čiste” vakcine što je značajno smanjilo pojavu neželjnenih efekata imunizacije.
Mogu se javiti takozvane lokalne reakcije (na mestu uboda) – otok, crvenilo, bol što obično dovede do nervoze i “kenjkavosti” beba.
Porast temperature, koji je retko drastičan, traje par dana (to su takozvani sistemski neželjeni efekti). Sve to, kod ogromne većine beba, prođe sa malo analgetika, a često i bez lekića, a dete će za par dana zaboraviti na vakcinu.
Izuzetno retko se dešavaju ozbiljne (neurološke) komplikacije vakcinacije koje se lako uočavaju od strane roditelja i brzo dovode decu pedijatru. Sa poboljšanjem procesa proizvodnje vakcina ove komplikacije su pravi raritet.
Jedno je sigurno – neželjeni efekti vakcina su beznačajni, u poređenju sa nesumnjivom koristi koje imunizacija pruža.
Koje su obavezne vakcine u prvoj i drugoj godini života?
Naš imunizacioni protokol predviđa sledeće obavezne vakcine:
- BCG vakcina – protiv tuberkuloze
- Petovalentna vakcina koja sadrži pet komponenti (protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečje paralize, protiv bakterije Hemofilus influence. Daju se tri doze u prvoj godini (sa razmakom od mesec dana), i jedna revakcina u 2. godini (sa 18 meseci)
- Vakcina protiv hepatitisa B. Daju se tri doze: na rođenju, pa sa mesec dana i sa šest meseci.
- Vakcina protiv pneumokoka (S. pneumoniae): dve doze u 1. godini i revakcina u 2.
- MMR vakcina – protiv malih boginja, zaušaka i rubeole: prva doza u 2. godini (sa 13 meseci), a revakcina u 6. godini
Pokazalo se da kombinacije vakcina efikasno imunizuju dete, a tako se smanjuje broj “bockanja”beba. Kod nas je registrovana kombinovana petovalentna vakcina. Pored petovalentne postoji i šestovalentna kombinovana vakcina (koja pored svih komponenti petovalentne vakcine sadrži i vakcinu protiv Hepatitisa B.
Dete treba da je zdravo kada se vakciniše!
Ako ima jasne znake infekcije: kija, kaščljuca, curi mu nos, ima crveno grlo i tpovišenu temperaturu, mudro je sačekati sa vakcinacijom bar nedelju dana. Nije dobro da se dete vakciniše danas, a za par dana da dobije febrilnu virusnu infekciju koje je tek počela da se razvija na dan vakcinacije.Zato pedijatar pregleda dete pre svake vakcinacije.
Bebe koje dobijaju transfuzije posle rođenja se malo kasnije vakcinušu (obično se odlaže za 3 do 6 meseci), a detaljno uputstvo se dobija uz otpusnu listu.
Koje su vakcine korisne za bebu, a nisu obavezne
- Vakcina protiv virusa varičele (ovčijih boginja) če se davati deci u 6. razredu koja nisu vakcinisana i nisu preležala varičele, godina, a obavezna je za rizične grupe.
- Vakcina protivmeningokoka – bakterije koja izaziva ozbiljnu infekciju moždanih ovojnica (meningitis), ali i sepsu sa fatalnim ishodom.
I pored mnoštva istraživanja koja potkrepljuju efikasnost vakcinacije (uz minimalne i retke neželjene efekte) se i dalje dovodi u pitanje potreba za imunizacijom (vakcinacijom) beba. Ovde zaista nema dileme – vakcine su neophodne, a vakcinacija u prvoj i drugoj godini života udara “imunizacioni temelj” za borbu protiv veoma opasnih infektivnih bolesti.
Dokaza je mnogo, ali je jedan najjači: od kad se vakcine redovno daju bebama smrtnost od zaraznih bolesti kod dece je drastično smanjena, a pojedine bolesti su potpuno pobeđene (iskorenjene) zahvaljujući upravo imunizaciji.
Moj sin ima 9 godina, sve vakcine je primio na vreme, kupovali smo Pentaksim, sada se posekao na slične, usivali su mu prstići, posto je primao kao beba sve vakcine, kazu netreba protiv tetanus, ja se jako brinem da li treba da primi tetanus ili ne?
NE treba!
Zašticen je.
Dobro vece, moj sin ima 18 meseci i danas smo bili na pregledu i vakcinaciji. Posto smo kasnili sa 4.dozom pentaxima doktor nam je savetovao da dete primi i mmr i pentaxim u istom danu. Jel to dozvoljeno i koliko je bezbedno? Hvala unapred na odgovoru.
Da – to se MOŽE baš tako uraditi, pošto se radi o potpuno RAZLIČITIM vrstama vakcinalnog imuniteta (koje ove različite vakcine stvaraju).
Molim Vas za odgovor moj sin je rodjen prevremeno sada ima 7 meseci i nije primio ni jednu vakcinu do sad u pocetku zbog anemije a sad zbog prehlada,cim ozdravimo skroz javljamo se za vakcinaciju.Recite mi da li da brinem sto kasnimo toliko sa vakcinama?
Hvala unapred na odgovoru
Da NE brinete već da BEZ ODLAGANJA započnete vakcinaciju.
Dan, moj sin ima mjesec dana i jučer je prekinuo piti antibiotik (amoksicilin), a danas je primio vakcinu protiv hepatitisa b. Zanima me hoće li mu to stvoriti neki problem? Unaprijed hvala.
To su potpuno nezavisne stvari…nema razloga za brigu.
Hvala Vam.
Postovani, moj sin je rodjen 01.08.2016. Do sada je primio sve vakcine prema kalendaru vakcinacije. Trebalo je skoro da primi MMR, imajuci u vidu da ima skoro punih 16 meseci, ali se nakon polaska u vrtic razboleo dva puta te je jos uvek nismo primili.
A 27.12. bi trebalo da primimo revakcinu – Pentaxim.
S’obzirom da do tada imamo manje od 6 nedelja, kakav je Vas savet? Da primimo pentaxim kao prema planu 27.12. pa nakon 6 nedelja MMR ili prvo treba da primi MMR vakcinu cim bude zdrav a posle 6 nedelja Pentaxim? Da li je redosled vazan? Molim za Vase misljenje.
Unapred hvala!
Srdacan pozdrav!
Prvo da primi MMR, pa onda Pentaxim!
Najlepse hvala na odgovoru.
Pozdrav.