U vazduhu duplo više polena ambrozije

Cvetanje najrasprostranjenije korovske biljke pojačalo tegobe kod alergičnih. Sad u kubnom metru vazduha ima 30 zrna ovog alergena, a granična vrednost je 15

Koncentracija polena ambrozije u narednom periodu biće sve veća, upozoravaju u Agenciji za zaštitu životne sredine. Najveći broj polenskih zrna ove korovske biljke očekuje se na teritoriji Vojvodine, jer su polja s kojih je nedavno skinuta pšenica idealna za razvoj ambrozije.

Granična vrednost kad je u pitanju ambrozija je 15 polenovih zrna po kubnom metru, a sve preko toga izaziva reakciju kod osoba koje imaju alergiju. Trenutna koncentracija polena ove biljke u vazduhu je 30 zrna po kubnom metru vazduha, što je duplo iznad granične vrenosti.

Doktorka Dragana Tadić, alergolog u Kliničko-bolničkom centru „Bežanijska kosa“, objašnjava da, osim alergijske kijavice, osetljivost na ovu korovsku biljku može da dovede i do razvoja drugih udruženih oboljenja kao što su konjuktivitis, sinuzitis, nazalna polipoza i bronhijalna astma.

Tegobe koje izaziva polen ovog rasprostranjenog korova su kijanje, kašalj i peckanje u grlu, a osim disajnih tegoba, mogu da se jave i promene na koži u vidu ekcema.

– Pacijenti koji nisu započeli terapiju pred početak sezone cvetanja ambrozije, sada, kada je u porastu koncentracvija polena ove biljke u vazduhu, treba da koriste antihistaminike, koji postoje u obliku tableta, spreja za nos i kapi za oči, a čiji oblik primene bi trebalo da odredi alergolog – kaže dr Tadić.

Od lekova koji pomažu u eliminaciji alergijskih simptoma su i nazalni glikokortikoidi, koji smanjuju zapaljenje sluznice nosa, a prema proceni lekara, uvode se i antileukotrijeni i kromolini.

Da bi se izbegao kontakt s polenom, stručnjaci savetuju izbegavanje šetnje u ranim jutarnjim satima, kada ga ima najviše u vazduhu. Potrebno je češće da se menja posteljina i da se boravi u klimatizovanim prostorijama. Savetuje se i da se po povratku u kuću promeni garderoba, opere kosa, a nos ispere slanim ili fiziološkim rastvorom. Oni koji su alergični na ambroziju, a mogu sebi da priušte odmor, trebalo bi da u jeku najveće koncentracije polena otputuju na more ili planinu.

– Ukoliko su pacijenti započeli terapiju na vreme, treba da je nastave do kraja sezone cvetanja – napominje dr Tadić. – U ovom periodu, koji, zavisno do vremenskih uslova, može da potraje i do polovine oktobra, a shodno kliničkoj slici, lekar alergolog može i da koriguje terapiju. Ukoliko se, i pored savetovane terapije, tegobe održavaju, potrebno je da se razmotri uvođenje alergenske imunoterapije, koja se započinje posče završetka sezone cvetanja.

HRANA I POLENI

OD DESET do 20 odsto pacijenata koji pate od alergijske kijavice i alergija disajnih puteva može da ispolji unakrsnu alergijsku reakciju izazvanu hranom koja pojačava dejstvo iritirajućeg polena. S toga bi osobe alergične na polen korova, bilo ambrozije ili crnog pelina, trebalo sa oprezom da jedu celer, šargarepu, začine, semenke suncokreta, med, ali i lubenice, banane i tikvice. Rizik od razvoja ukrštene alergijske reakcije „poleni – hrana“ najveći je ako se jedu sirove namirnice, dok one termički obrađene najčešće gube alergena svojstva. Unakrsne alergije između hrane i polena najčešće se manifestuje na sluznici usne duplje u vidu svraba, otežanog gutanja, otoka usana i/ili jezika, što lekari nazivaju oralni alergijski sindrom.

3
Ostavi komentar

Povezani članci

Vesti

Instagram