Dr Ristić: Deca najčešće gutaju predmete u uzrastu od prve do treće godine života

Novčići, igračke, nakit, baterije i magneti najčešći su predmeti na listi uljeza koji se nađu u dečjem želucu. Nisu uvek pretnje po zdravlje, ali doktori upozoravaju da može doći do komplikacija.

– Deca najčešće gutaju predmete u uzrastu od prve do treće godine života, pa je ovaj period najkritičniji. Najčešće gutaju novčiće, igračke, nakit, baterije i magnete. Neki predmeti su bezopasni, dok drugi mogu dovesti do po život opasnih komplikacija u prvih nekoliko sati od gutanja – upozorava dr Nina Ristić iz Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj.

Posebno su opasne alkalne baterije koje, ako se zaglave u jednjaku, mogu da oštete zid jednjaka u prvih pola sata nakon gutanja.

– Zadržavanje baterije u jednjaku čak i ako posle nekoliko sati spontano prođe u želudac može da dovede do komplikacija poput perforacije jednjaka – priča nam dr Ristić dok nam pokazuje šta je sve izvadila iz trbuha mladih pacijenata u poslednje vreme: sitni delovi igračaka, dugmići, zavrtnji, bockalice, magneti… A u svojoj karijeri nema šta nije izvadila – od kockica za jamb do baterija koje najčešće gutaju deca mlađa od pet godina.

– Veoma su opasni i oštri predmeti kao što su igle, čiode, riblje kosti. Opasno je i gutanje više od jednog magneta, ali se to na sreću retko događa kod nas – kaže dr Nina Ristić.

Široke predmete duže od šest centimetara lekari moraju hitno da izvade.

– Postoji opasnost da se zaglave na mestima prirodnih suženja digestivnog trakta. S druge strane, novčić u želucu ili mali plastični delovi igračaka najčešće ne predstavljaju opasnost, te možemo da čekamo i dve do četiri nedelje da ih dete samo izbaci stolicom – objašnjava dr Ristić.

Prvi alarm za odlazak u bolnicu je ako roditelji primete da dete otežano guta, oseća bolove u stomaku ili grudnom košu, ili ima probleme sa disanjem. Operacija je, na sreću, veoma retko potrebna.

Osim progutanih delova igračaka i sličnih predmeta, deca neretko guraju strana tela u nos i uši.

– To su najčešće u pitanju sitni predmeti, ali i semenke različitih plodova koje bubre, trave (npr. popino prase koje je posebno opasno) i insekti – kaže dr Ristić. Kod sumnje na gutanje stranog tela treba se javiti pedijatru.

– Veoma je važno da roditelji ne pokušavaju sami da vade strano telo, jer to može da dovede do povrede – upozorava dr Nina Ristić.

Piju i deterdžent, hemikalije…

Pored gutanja igračaka i drugih sitnih predmeta, doktori su se u praksi susretali i sa decom koja su popila neku od otrovnih hemikalija.

– Veliki problem je i gutanje korozivnih supstanci (kiselina, baza, jakih oksidacionih sredstava) koja se najčešće nalaze u sredstvima za čišćenje u svakom domaćinstvu, i veoma je važno držati ih van domašaja dece – kaže dr Ristić.

Blic

2
Ostavi komentar

Povezani članci

Vesti

Instagram