Bronhije se lakše upale zbog hladnoće

Zima pogoršava probleme na respiratornim putevima. Na virusnu infekciju može da se nadoveže i bakterijska. Za olakšavanje tegoba koriste se medikamenti kojima se ublažava bol i podstiče iskašljavanje

 Zbog promena vremena, naglih zahlađenja i širenja virusa, lekarske ordinacije su pune pacijenata sa akutnim i hroničnim bronhitisom. Iako češće obolevaju odrasli, deci je potrebno više vremena da „zaleče“ upalu bronhija, zbog čega lekari imaju više posla da im olakšaju simptome poput upornog kašlja i povišene temperature.

Dok je prehlada blaži oblik upale, bronhitis je zapaljenje donjih disajnih puteva glavnih bronhija. Najčešće nastaje kao komplikacija nakon prehlade, kada virusi, koji su glavni izazivači, dospeju dublje u respiratorni trakt.

– Kada se javi infekcija gornjih disajnih puteva, bronhije takođe reaguju, pa nastaje bronhitis virusnog porekla. To se ne može izlečiti lekovima, ali se tegobe mogu ublažiti – kaže doktorka Nevenka Dimitrijević, lekar Doma zdravlja Voždovac i član Sekcije opšte medicine Srpskog lekarskog društva.

Za olakšavanje tegoba koriste se medikamenti kojima se ublažava bol i podstiče iskašljavanje. Oni ne mogu da unište viruse, ali pomažu da se bolest lakše prebrodi. Hidriranje organizma vodom i čajevima razređuje šlajm, koji se nakon toga lakše izbacuje iz organizma. Ukoliko nakon dve nedelje bolovi i kašalj ne prolaze, neophodno je uraditi laboratorijske analize ili spirometriju, kako ne bi došlo do ozbiljnijih komplikacija i upale pluća. Ukoliko se, ipak, ispostavi da je u pitanju bakterijski bronhitis, potrebno je primeniti drugačije lečenje.

– Ukoliko virusni bronhitis traje duže nego što je uobičajeno ili se ne leči adekvatno, može se stvoriti podloga za razvoj bakterijskog bronhitisa. Da li se radi o virusu ili bakteriji, lekar procenjuje na osnovu kompletnog pregleda grla, ušiju, pluća, očiju i nosa – objašnjava doktorka Dimitrijević.

Ukoliko se potvrdi da je u pitanju bakterijska infekcija, neophodno je lečenje antibioticima. Budući da nije svaki namenjen istoj svrsi i ne deluje isto na sve mikroorganizme, potrebno je da lekar propiše odgovarajuću terapiju.

– Zbog toga, antibiotik ne treba uzimati „na svoju ruku“, onaj koji već imamo kod kuće ili smo ga koristili u sličnim situacijama, već je potrebno da vrstu i dozu odredi lekar – kaže doktorka Dimitrijević.

Budući da svaka infekcija iscrpi i oslabi organizam, nakon lečenja najvažnije je ojačati imunitet, kako pacijent ne bi „uletao“ iz jednog oboljenja u drugo.

– Medicinsko osoblje, zbog kontakta sa pacijentima, najčešće ima problem sa virusnim oboljenjima i mora voditi računa o imunitetu. Srećom, nakon preležanog virusnog bronhitisa, mala je verovatnoća da će doći do istog oboljenja ponovo – kaže doktorka Dimitrijević. – Zbog toga što naš organizam u kontaktu sa alergenima razvija reakciju imunog sistema, naše ćelije odbrane povećavaju otpornost organizma na viruse koji smo već „prebrodili“.

HRONIČNI JE MNOGO OPASNIJI

NA AKUTNI brohitis utiče prehlada i najčešće je izazvan običnim virusima, koji su najpre zahvatili disajne puteve. S druge strane, uzroci hroničnog bronhitisa nisu u potpunosti poznati, ali većina lekara izdvaja tri najvažnija faktora koji ga uzrokuju – atmosfersko zagađenje, infekcije disajnih puteva i duvanski dim.

Novosti

0
Ostavi komentar

Povezani članci

Vesti

Instagram